Općina Fojnica jedna je od najposjećenijih destinacija u Srednjobosanskom kantonu zahvaljujući, prije svega, Prokoškom jezeru, lječilištu „Reumal“, Franjevačkom samostanu, slapovima Kozice i Atik džamiji. To su naši resursi i mi ćemo, kao lokalna zajednica, uraditi sve da ih zaštitimo i razvijamo. Posebno ovdje mislim na Prokoško jezero, prirodni biser koji nam je dragi Bog dao.

Konstantna ulaganja

Kazao je ovo u razgovoru za „Dnevni avaz“ načelnik općine Fojnica Sabahudin Klisura. Kaže da Općina odgovorno upravlja Prokoškim jezerom i brine o njemu.

- Budući da imamo skroman budžet, u saradnji s kantonalnim, federalnim i drugim institucijama, ulažemo u infrastrukturu koliko možemo. Na Prokoškom jezeru je još 2014. godine urađena kanalizacija, odnosno kanalizacioni prsten oko njega, tako da se fekalije ne ulijevaju u jezero. Konstantno ulažemo u uređenje puta, činimo sve što je u našoj moći da rješavamo sve probleme koji nam se pojave - kazao je Klisura.

Fojničani su, ističe, ponosni na Prokoško jezero, njihovi djedovi i preci su rasli na obroncima Vranice i na ovom jezeru.

- Nećemo nikada dozvoliti da se prirodnim ljepotama, koje samo privremeno čuvamo i koje ćemo predati našim nasljednicima, učini bilo kakva šteta. Nema nikoga na svijetu da Prokoško jezero voli više od nas. Prokoško jezero neće biti uništeno - istakao je Klisura.

Prema riječima načelnika, Općina nije izdala nijednu dozvolu za privremene objekte na Prokoškom jezeru. Ističe da od 2014. godine nije sagrađen nijedan novi, ali i ovi koji postoje ne odudaraju od ambijentalnih vrijednosti jer su svi katuni izgrađeni od drveta.

Katuni i torovi

- Dakle, na Prokoškom jezeru je sve drveno i prirodno. U BiH, nažalost, postoje planine koje postaju urbani betonski centri. Mi nikada nećemo dozvoliti da Prokoško jezero bude nešto slično. Ali, da naši domaćini imaju drveni katun, to je logično, jer su takvi postojali i prije 50 i više godina. Dakle, naši ovčari su gradili katune, torove… Svjesni smo mi činjenice da je povećanim interesiranjem turista za Prokoškim jezerom povećana i potreba za dodatnom komunalnom infrastrukturom, i u tom segmentu radimo sve što je u našoj moći - rekao je Klisura.

Nadležne institucije da se uključe

U tom smislu, on je pozvao i ostale nadležne institucije da se uključe i finansijski pomognu u procesima odgovornog upravljanja prirodnim potencijalima.

- Naravno, dobrodošli su i predstavnici naučnih i stručnih institucija da se, umjesto kritika, uključe u praćenje situacije na Prokoškom jezeru. Mi kao lokalna zajednica to radimo na dnevnom nivou. I zato odlučno demantiram sve dezinformacije o uništavanju Prokoškog jezera, nestajanju čovječije ribice, tritona… - zaključio je Klisura.