Glavni odbor SDA na sjednici krajem avgusta donio je odluku o raspisivanju izbora na svim nivoima u ovoj stranci, a istovremeno i odluku o održavanju redovnog kongresa na kojem će se birati novi predsjednik.

Rok za predlaganje kandidata za lidera najveće bošnjačke stranke je 25. septembar, nakon čega će kandidatsku listu sačiniti Izborna komisija SDA.

Pravi presedan

Ono što je demokratska praksa u svim političkim strankama, a što je, također, prakticirala i sama SDA od svog osnivanja pa sve do posljednjeg kongresa 2019. jeste da se izbor organa vrši od najnižih do najviših. To jeste, organizirali su se izbori za mjesne, općinske, gradske, kantonalne i regionalne odbore prije kongresa te je tek nakon završetka ovih izbora održavan kongres na kojem su se birali predsjednik i centralni organi stranke.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović, sa svojim najbližim saradnicima, ovu praksu mijenja, prije kongresa 2019. pravi presedan i odlaže izbore na nižim stranačkim nivoima za kasnije.

Ovu mogućnost u režiji Izetbegovića poznaje i novi Statut SDA, usvojen 2019., u članu 142., koji propisuje da je moguće odlaganje izbora u teritorijalnim organizacijama SDA ukoliko će na kongresu biti predložene značajnije izmjene Statuta u pogledu organiziranja SDA na nižim nivoima.

Prevedemo li zavrzlamu u vezi s izborima unutar SDA na narodski, ovo praktično znači da će Izetbegović, na neki način, na Kongresu birati sam sebe.

Jer, u maniru svih autokrata, on je ubio demokratiju u svojoj stranci na način da s moćne pozicije predsjednika najprije na terenu posloži stvari, ostavi na nižim nivoima sebi lojalne odbore, kadrove i delegate koji će ga reizabrati za predsjednika, a potom s te pozicije kreira procese izbora ili posmatra trvenja i borbe za funkcije u nižim organima.

Gubljenje vlasti

Međutim, Izetbegović zbog očite paranoje zbog predstojećeg kongresa, na kojem bi se mogao desiti svojevrsni i nekontrolirani protest da delegati, kojih će biti oko 1.300 s mogućnošću tajnog glasanja, u većini iskažu nezadovoljstvo dosadašnjim vođenjem stranke, aferama i gubljenjem vlasti, poseže za kršenjem Statuta vlastite stranke pokušavajući onemogućiti protukandidate da se uopće nađu na izboru za predsjednika.

Podsjećamo, u javnosti se već duže vrijeme spominje ime Šemsudina Mehmedovića kao protukandidata Izetbegoviću, ali je moguće da se pojavi još neko ime, s obzirom na to da proces prikupljanja podrške za kandidaturu traje još desetak dana. Kongres SDA zakazan je za 14. oktobar.

Genjac ključni operativac

Glavni odbor SDA, za koji sve važne odluke priprema prekaljeni majstor unutarstranačkog izbornog inžinjeringa, generalni sekretar Halid Genjac, donosi uputstvo u kojem stoji da je moguće predlagati najviše onoliko kandidata koliko se bira. A bira se, logično, samo jedan predsjednik.

Takvo uputstvo rukovodstva, uz pomoć kojeg se Izetbegović želi zadržati na čelu stranke, suprotno je onome što propisuje njihov statut kao najviši pravni akt, a koji su sami donijeli. Nedvojbeno ga krše jer se u članu 144. i članu 1.4. o pravilima izbornog procesa daje mogućnost predlaganja više kandidata.