Društvo za medicinski i biološki inžinjering u BiH, u saradnji s partnerskim organizacijama, s Naučnoistraživačkim institutom Verlab za biomedicinski inžinjering, medicinske uređaje i vještačku inteligenciju na čelu, od 14. do 16. septembra domaćin je dvije međunarodne konferencije spojene u jedan događaj.

Međunarodna konferencija o medicinskom i biološkom inžinjeringu (CMBEBIH ’23) i Mediteranska konferencija za medicinski i biološki inžinjering i računarstvo (MEDICON '23) okupit će više od 300 učesnika iz više od 40 država. Bit će to, kaže doktorica genetike i bionžinjeringa i direktorica Verlaba Lejla Gurbeta-Pokvić, prilika da se prezentiraju naučna postignuća i konkretna rješenja koja doprinose digitalizaciji i zelenoj transformaciji organizacija i procesa.

Naši inovatori

- Ovo je prvi put u historiji održavanja MEDICON konferencije da je BiH domaćin. To je najveća mediteranska konferencija o medicinskom i biološkom inžinjeringu. 

Događaj koji radimo od 14. do 16. septembra ima naučni karakter, jer dovodimo profesionalce, stručnjake iz ove oblasti, a teme koje su popularne ove godine, o kojima smo objavili više od 200 radova, upravo se tiču obrade biomedicinskih signala vještačke inteligencije u zdravstvu. 

Drugi aspekt je naučnopopularni i ima za cilj da popularizira temu digitalne, zelene transformacije u oblasti zdravstva i upravljanja okolišem, što uključuje i poljoprivredu i aspekt inovacija u sektoru hrane. Zdravlje je na kraju najbitnije, a zdrav čovjek u zdravom okolišu je preduvjet za sve naše aktivnosti - kaže Gurbeta-Pokvić.

Konferencija se održava uz podršku Delegacije EU u BiH i vlade SR Njemačke kroz projekt „EU4DigitalSME”, a učesnici su članovi akademske zajednice koji rade na inovacijama, privrednici koji imaju potrebu za tim inovacijama te predstavnici javnog sektora, donosioci odluka od kojih se očekuje da teme iz ove oblasti nametnu kao preduvjet ekonomskog i akademskog napretka BiH.

- Mi imamo mogućnost za inovacije i digitalnu transformaciju svih naših kompanija. Posebno me veseli činjenica da dovodimo i Evropski institut za inovacije i tehnologiju, njihov odsjek za zdravstvo, jer imamo mnogo pokazatelja da BiH nema na „semaforu inovacija“, mi smo na nuli.

Želimo otvoriti mogućnost da naši inovatori, naši mladi ljudi mogu da se prijavljuju na njihove kompetitivne programe i da imamo prve uspješne priče inovacija iz BiH - pojašnjava Gurbeta-Pokvić.

O potencijalima BiH, između ostalog, govori i podatak da su bh. naučnici Almir Badnjević, Lejla Gurbeta-Pokvić i D. Maljević nedavno na stranicama stručnog magazina MT Medizintechnik njemačkim stručnjacima prenijeli dio svoga znanja iz oblasti medicinske tehnologije.

- Radi se o dijelu našeg istraživanja o primjeni vještačke inteligencije u upravljanju medicinskim uređajima. To je nešto što mi radimo u sklopu Verlab instituta. S našim kolegama iz međunarodne zajednice, od Italije, SAD, širom svijeta, radimo na projektu za Svjetsku zdravstvenu organizaciju i upravo pripremamo publikaciju o kompjuteriziranim sistemima koji će primjenom vještačke inteligencije u budućnosti raditi individualizirano upravljanje medicinskim uređajima.

Značaj ovog članka je što smo mi tim istraživača iz BiH koji na svjetskom nivou nameće jednu ovakvu temu od širokog značaja - kaže naša sagovornica.

Analitika podataka

Vještačka inteligencija je alat, naglašava, koji će u brojnim oblastima, pa i u medicini, izazvati revoluciju i značajno unaprijediti procese koji zahtijevaju ponavljajuće zadatke za čovjeka.

- Njena prednost je unaprijeđena analitika podataka. U mogućnosti je da prepoznaje obrasce iz podataka koje mi, ljudi, sa svojim ograničenim kognitivnim sposobnostima, ne možemo da prepoznamo. 

Što se tiče zdravstvenog sektora, tu još postoje određena etička ograničenja za primjenu tih alata, ali se sve više primjenjuje u samoj dijagnostici, upravo zbog personaliziranog pristupa. Nama je od interesa ovaj tehnički dio koji često ostane zanemaren.

U pandemijama, poput COVID-a, vratimo se na značaj medicinske tehnologije. Bitno je ostvariti na dokazima zasnovano upravljanje svim uređajima, individualizirati pristup jer svaki uređaj se ne koristi istom dinamikom u istim uvjetima, a to sve značajno utječe na njihove karakteristike i performanse. 

Vještačka inteligencija nikad neće moći zamijeniti ljekara, ali će mu značajno pomoći da sagleda mnogo više faktora prilikom uspostavljanja dijagnoze i donošenja odluke o liječenju - kaže Gurbeta-Pokvić.

Sporije nego u ostatku svijeta, ali nagli razvoj tehnologija i primjena vještačke inteligencije odavno su prisutni i u BiH, a često nismo ni svjesni koliko je već postala dio našeg svakodnevnog života.

- Ona je tu i živi s nama, samo što postoje određene oblasti gdje su etička, regulatorna pitanja važna, a upravo i Evropska komisija radi na usklađivanju normi za primjenu alata zasnovanih na vještačkoj inteligenciji u svim oblastima - ističe Gurbeta-Pokvić.

Kasnimo za Evropom

Eksperti iz ove oblasti već godinama upozoravaju da kasnimo za Evropom, ali i regionom, da je neophodno ubrzati procese digitalne transformacije i uhvatiti priključak te da nemamo vremena za gubljenje. 

Lejla Gurbeta-Pokvić naglašava kako se od donosilaca odluka očekuje puna podrška procesu digitalne transformacije i u javnom i u privatnom sektoru.

- Da se više pažnje posveti doprinosu naučnoistraživačkog rada i da to ne ostane zaključano na fakultetima i institutima, već da se to “spusti” na tržište BiH. 

Očekujemo da se podstaknu domaće IT kompanije, koje već rade uspješne priče i nude ih na inozemnom tržištu, da svoja rješenja počnu nuditi domaćim kompanijama. 

Da pokažu liderstvo i digitalizaciju postave kao strateško opredjeljenje u svim svojim programima. Učešćem donosilaca odluka na predstojećoj konferenciji želimo postići i određenu koordinaciju svih procesa digitalizacija, jer dosta ih je otvoreno, a nedostaje nam koordinacija kako bismo mogli da sustignemo i zemlje u regionu, ali i EU, što je konačan cilj - ističe.