Sarajevo je u četvrtak prije podne bilo najzagađeniji glavni grad svijeta. Prema podacima najveće svjetske platforme IQAir, koja podatke o zagađenosti zraka objavljuje u realnom vremenu, glavni grad BiH je u jutarnjim satima bio peti grad na neslavnoj listi svjetskih metropola, a iza 10 sati, s parametrima koji su alarmirali da je zrak opasan po kompletnu populaciju, iza sebe je ostavio i višemilionske gradove poput Bagdada, Kuvajt Sitija, Džakarte i Dubaija.

Fotohemijski smog

- Riječ je o fotohemijskom smogu, poput losanđeleskog, koji nastaje zbog ogromnog broja automobila koji se stalno kreću u našoj kotlini. U pitanju je više od 150.000 vozila. Mi smo nekada analizirali podatke o kategorijama automobila, za svaku od njih poznato je koliko emitira polutanata iz ispušnih plinova na 100 kilometara. Tako da, ni u najboljim scenarijima, slika nije nimalo optimistična, čak ni kada bi sva vozila bila kategorije 5 ili 6, a ne u situacijama kada znamo kakva su nam sve vozila na cesti – kaže profesor Prirodno-matematičkog fakulteta UNSA-e Samir Đug.

Osim ispušnih plinova, posebnu opasnost predstavljaju čestice PM2,5, koje su i u petak Sarajevo svrstale među najzagađenije glavne gradove. Profesor Đug pojašnjava da se radi o česticama koje nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva i koje zbog svoje finoće, prečnika i strukture prodiru dublje u organizam, gdje se zadržavaju i izazivaju zdravstvene probleme. Ako smo u avgustu najzagađeniji u svijetu, šta da očekujemo s početkom grijne sezone, nije teško pretpostaviti. Đug kaže da će se tada pokretnim ili difuznim zagađivačima priključiti i stacionarni.

Cijena energenata

- Imamo i zabrinjavajuću situaciju s cijenom energenata, u kojoj ljudi s plina prelaze na ono na šta ih nužda tjera, na različita kruta, fosilna goriva, poput uglja, a naš ugalj ima puno sumpora. Situacija će se sigurno značajno pogoršati, mi smo kotlina, a imamo i gradnju koja svake godine napravi barem jednu blokadu, jedan novi zid u obliku visoke zgrade koja sužava koridore kretanja zraka - ističe Đug.

Subvencioniranje troškova

Eksperti već godinama predlažu iste mjere, a u ovom trenutku Sarajevo bi preventivnim aktivnostima trebalo ublažiti stepen zagađenja na jesen i zimu. Jedna od mogućnosti je, slaže se profesor Đug, poticaj potrošača da ne koriste kruta goriva, a cijene plina mnoge će primorati da se ponovo griju na sve što im dođe pod ruku.

- Možda subvencijama cijene plina. Pri tome, možda, ne moramo koristiti naša, već sredstva EU, koja sigurno ima fondove namijenjene razvoju zelenih tehnologija. Bio je čitav niz strategija, ali one ostaju na papiru. Mene posebno nervira to što svake godine pričamo iste priče, pa me sramota da ove godine pričam isto što i prošle. Svi sve shvataju, vide, znaju, čak postoje i rješenja, ali ne vidim da se bilo šta pomjerilo barem za milimetar - naglašava profesor PMF-a Samir Đug.