I prije nego što je dobila status kandidata za članstvo u EU BiH je preuzela obavezu da svoj pravni sistem uskladi s pravnom stečevinom EU. Iako oblast radnog zakonodavstva nije među famoznih 14 prioriteta za početak pregovora, zakoni koji reguliraju ovu oblast odavno su usklađeni s evropskim propisima.

- Još od donošenja Zakona o radu, a prvi je usvojen u FBiH 1999. godine, vršeno je usklađivanje i s pravnom stečevinom EU, ali, što je još važnije, i s konvencijama Međunarodne organizacije rada. To onda znači da je minimum prava koje svako nacionalno zakonodavstvo treba precizirati prisutan u našem zakonodavstvu - kazala je za “Avaz” Jasmina Gradaščević- Sijerčić, profesorica Pravnog fakulteta UNSA-e.

Univerzalni standardi

Redovna profesorica na predmetima naučne oblasti Radno i socijalno pravo, autorica gotovo 50 naučnih i stručnih radova i jedan od najvećih eksperata za ovu oblast pojašnjava da se nekome, na prvi pogled, možda i ne čini da smo u ovoj oblasti primijenili evropske standarde zbog toga što smo u prethodnom sistemu imali mnogo veći obim prava radnika.

- U tom kontekstu se vrši poređenje, ali naše radno zakonodavstvo zadovoljava i evropske i univerzalne standarde. S druge strane, od momenta kad smo dobili status kandidata, slijedi obaveza usklađivanja s pravnom stečevinom EU, ali radi se o postepenom usklađivanju jer već u postojećim rješenjima imamo usklađivanje - istakla je prof. dr. Gradaščević-Sijerčić.

Bez obzira na veliki napredak, proces usklađivanja bit će kontinuiran, jer teško je odjednom primijeniti propise koji su kreirani i usvajani decenijama i koji se stalno unapređuju. U FBiH dio pravnih praznina i nedostataka trebao bi biti otklonjen usvajanjem novih zakona.

- Propisi iz oblasti rada – Zakon o radu i Zakon o zaštiti na radu FBiH su u postupku izrade i usklađeni su s propisima EU. Naime, prilikom izrade propisa od Ureda za zakonodavstvo i usklađenost s propisima EU obavezno se pribavlja i izjava o usklađenosti s propisima EU - kazao nam je Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović očekuje da kroz izmjene Zakona o zaštiti na radu, Zakona o radu i usvajanje Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba BiH u potpunosti primijeni evropske standarde, ali očekuje da će harmoniziranje propisa iz oblasti rada biti vrlo izazovan proces, kako za vlasti tako i za sindikate i poslodavce, kao i socijalne partnere.

- Zbog kompliciranog ustavnog uređenja BiH, gdje je radno zakonodavstvo svedeno na entitetske nivoe, bit će vrlo izazovno uskladiti propise iz oblasti rada s propisima Evropske unije. S druge strane, sigurni smo da će taj proces donijeti dosta dobrih stvari koje se odnose na prava i interese radnika u Bosni i Hercegovini i koje bi trebale ići u smjeru jačanja pozicije radnika i njegovog dostojanstva na radnom mjestu - dodao je Šatorović.

Odlazak radnika

Lijepo je čuti da su nam zakoni slični evropskima, ali radnicima u BiH je važnije, posebno u situaciji kada su cijene ovakve kakve jesu, imati evropske plaće. Na to će, nažalost, još morati čekati.

- Svjedoci smo masovnog odlaska radne snage i njihovih porodica u zapadne zemlje, u potrazi za boljim uvjetima rada i boljim mjestom za život. Ta pojava nas u Sindikatu zabrinjava i sigurni smo da bi poboljšanjem prava radnika u ovom trenutku, kroz visinu plaće i druge uvjete rada, radnike koji imaju namjeru da napuste BiH motiviralo da još jednom razmisle prije nego što se odluče na taj korak. U konačnici, ako se u kratkom roku nešto ne poduzme, postavlja se pitanje za koga ćemo usklađivati sve te silne propise iz oblasti rada ako radna snaga napusti Bosnu i Hercegovinu - istakao je Šatorović.

Produbljivanje jaza

U Uniji poslodavaca RS smatraju da je radno zakonodavstvo osjetljiva oblast i da je potrebno zadržati suverenitet u donošenju odluka.

- U procesu pregovaranja i pristupanja EU potrebno je u što većoj mjeri zadržati suverenitet u ovoj oblasti, vodeći, u prvom redu, računa o produktivnosti rada. Prava iz radnog odnosa možemo crpiti samo iz produktivnosti rada, a to znači da ne možemo ni približno imati slične propise s članicama EU koje imaju tehnološki razvijene ekonomije. Potencijalno produbljivanje jaza u ovoj oblasti možemo platiti dodatno povećanim odlivom radnika u EU, a to znači i povećan priliv radnika iz Azije i Afrike u BiH - kazao je Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca RS.

Poslodavci iz FBiH već duže vrijeme insistiraju na prijedlogu da se, kroz porezne olakšice od entiteta, radničke plaće povećaju za 400 KM, ali njihov prijedlog ne nailazi na podršku. U Uniji poslodavaca RS smatraju da plaće u BiH ne mogu biti iste kao u EU, jer “prava su nam ista, ali ne i produktivnost”.

Osnovno pravilo na svim tržištima rada u državama EU je da je to stvar socijalnih partnera. Dugo vremena je to bila stvar socijalnog dijaloga i kolektivnih ugovaranja, ali onog momenta kad se osjetila velika kriza, i EU je pripremila direktivu o minimalnim plaćama kako bi se koliko-toliko harmonizirala ta nacionalna zakonodavstva, kazala je prof. dr. Gradaščević-Sijerčić.