Pitanje registriranja presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MRMKS) iz Haga, nedavno je ponovno aktuelizirano, a prema očekivanjima udruženja žrtava, trebalo bi rezultirati upisom haških osuđenika u kaznene evidencije u Bosni i Hercegovini u toku tekuće godine.

Nesmetano obnašati javne funkcije

Radi se o pitanju koje godinama izaziva podozrenje u javnosti, a žrtve dodatno traumatizira, budući da su osuđenici za ratne zločine nakon izdržavanja kazne u prilici aplicirati/kandidirati se za koju god poziciju žele i nesmetano obnašati javne funkcije u BiH, odnosno bez ikakvih pravnih posljedica sudjelovati u društvenom životu.

Usprkos brojnim upozorenjima i apelima iz BiH i inozemstva, obaveza koju država ima spram sudski utvrđenih činjenica još nije izvršena, a osuđenici za najteže zločine - genocid i druge ratne zločine, počinjene u BiH tokom rata (1992-1995.) nisu uvedeni u kaznene evidencije u BiH.

Na činjenicu da BiH još nije evidentirala presude spomenutih sudova, te odugovlačenje tog procesa, godinama upozoravaju predstavnici žrtava, domaći i inozemni zvaničnici, kao i glavni haški tužitelji poput Serža Bramerca (Serge Brammertz), koji to čini putem izvještaja Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Na Fenin upit u tom kontekstu iz Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine podsjećaju kako se ministar pravde BiH Davor Bunoza nedavno sastao s predsjednicom MRMKS-a Gracijelom Gati Santana (Graciela Gatti Santana), te kako je najvažnija tema razgovora bilo upravo preuzimanje podataka iz pravomoćnih osuđujućih presuda koje je donio Haški tribunal i MRMKS, a radi evidentiranja tih podataka u kaznenu evidenciju u Bosni Hercegovini.

Istovremeno, navode kako je resorno ministarstvo izradilo Prijedlog memoranduma o saradnji između Ministarstva pravde BiH i MRMKS-a, koji je dostavljen MRMKS-u radi saglasnosti ili davanja eventualnih primjedbi ili sugestija kojima bi se unaprijedila predložena rješenja, te da su, na prijedlog MRMKS-a, imenovane kontakt-tačke ispred dviju institucija, a kako bi ubrzali postupak potpisivanja memoranduma.

Ubrzati proceduru

- Nakon što smo zapimili prijedlog amandmana na dostavljeni memorandum od MRMKS-a, dopunili smo Prijedlog memoranduma, te ga proslijedili MRMKS-u na konačnu potvrdu – pojašnjavaju iz Ministarstva pravde BiH, navodeći kako su tokom sastanka s Gati Santana zamolili da se ubrza procedura kako bi ovaj dokument konačno riješio prazninu u propisima.

Nadalje navode kako su u posljednjih šest mjeseci održali niz sastanaka s predstavnicima MRMKS-a kako bi ovo pitanje bilo riješeno, te da su poduzeli konkretne radnje, istovremeno, ustvrdivši kako nisu osnovani navodi dijela javnosti o odugovlačenju ovog procesa.

- Činjenica da je MRMKS imao amandmane na Prijedlog memoranduma s preciznim uvjetima za preuzimanje podataka, jasno ukazuje da su neosnovani navodi da se ovo pitanje može mijenjati izmjenom Pravilnika o kaznenoj evidenciji – navode iz resornog ministarstva.

Također, podsjećaju kako su prije pristupanja izradi Prijedloga memoranduma, predstavnici Ministarstva pravde BiH održali niz sastanaka s predstavnicima Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH.

- Tokom tih razgovora zaključeno je da postoji pravni vakuum o ovom pitanju, jer propisi MKSJ/MRMKS ne definiraju pitanje dostavljanja podataka iz osuđujuće presude neophodnih za upis u nacionalnu kaznenu evidenciju, niti propisi u BiH definiraju postupak preuzimanja ovih podataka, kao ni to koja razina vlasti je ovlaštena i nadležna da poduzme ove radnje kako bi problem bio riješen – navode iz Ministarstva pravde BiH.

Kaznena evidencija

Udruženja žrtava, međutim, upozoravaju kako se radi o pitanju koje je otvoreno godinama, te smatraju kako su nadležne institucije BiH imale dovoljno vremena za njegovo rješavanje.

U vezi s tim, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović Feni je kazao kako ta "saga" traje od 2016. godine, te da je kontinuirano prate nekakvi izgovori.

Istaknuo je kako postoje međunarodni sporazumi i kako se radi o materiji koja se regulira na nivou države, te da se ne može očekivati da se takva pitanja rješavaju na nižim nivoima.

- Jasno je kako se pravni akti definišu unutar jedne države i to ne možete definisati na nivou opštine. Naravno da morate to pravilo regulisati na nivou države i onda "spuštati" to na niže nivoe kako to određene procedure zahtijevaju – kazao je Tahirović.

Mišljenja je kako se haške presude moraju uvesti u kaznenu evidenciju u BiH iz razloga što postoji veliki broj presuđenih ratnih zločinaca, koji se nakon odsluženja kazni vraćaju u svoja prebivališta i koji se, bez problema, mogu prijaviti na bilo kakav konkurs ili funkciju, „od portira, pa do predsjednika države, jer ih nema u kaznenoj evidenciji, za razliku od nekoga ko je otuđio par metara drva“.

- Suština je da se osigura da svi građani Bosne i Hercegovine budu jednaki pred zakonom – napominje Tahirović, potcrtavajući kako se radi o osuđenicima za najteža krivična djela te da, shodno tome, moraju biti uvedeni u kaznene evidencije.

Naveo je kako predugo traje borba da se dođe do odgovarajućih rješenja, ali i da je dosada, nažalost, izostao adekvatan angažman nadležnih.

- Bivši ministar pravde BiH Josip Grubeša je ta nastojanja osporavao na sebi svojstven način, tvrdeći da je potrebna nekakva interresorna radna grupa koja bi to riješila…Sada imamo novog ministra i njemu smo prije nekoliko mjeseci uputili zahtjev sa zamolnicom da se to pitanje stavi na dnevni red, a koliko znamo, potrebno je izmijeniti samo jedan pravilnik u okviru resornog ministarstva – naveo je Tahirović, uz opasku kako je krajnje vrijeme da se to pitanje riješi.

Konačno rješenje

Na upit ko je uputio taj zahtjevu, on je kazao kako su to učinili Udruženje žrtava i svjedoka genocida i Udruženje Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa, podsjećajući da na tom pitanju zajedno rade već sedam-osam godina.

Dodao je kako je visoki predstavnik u BiH, prema njegovim saznanjima, imao namjeru da to pitanje riješi 11. jula, te da mu nije poznato zašto to nije uradio.

- Zašto to nije uradio, da li je neko iz Ministarstva zatražio odgodu toga uz tvrdnju da će oni to završiti, ne znam, ali vidjet ćemo, nadam se da će to biti uskoro – kazao je.

Tahirović je, istovremeno, poručio kako će spomenuta udruženja uime žrtava zatražiti ponovno od visokog predstavnika u BiH da to "presiječe" kako bi se u toku ove godine to pitanje konačno riješilo.