Kupovna moć stanovnika u svim evropskim zemljama smanjuje se iz mjeseca u mjesec, navodi američki “The Wall Street Journal” u tekstu u kojem upozorava da će, u slučaju nastavka sadašnjih trendova, do 2035. ekonomski jaz i razlika u društvenom bogatstvu po stanovniku između SAD i EU biti jednako veliki kao danas između Japana i Ekvadora.

Nikad skuplje

Suočeni s krizom, navodi se u tekstu, Francuzi jedu manje delikatesa i piju manje crnog vina, Španci štede na maslinovom ulju, Finci pale saune samo u danima kada ima vjetra i kad je struja jeftinija, u Italiji je uzbuna zbog cijena tjestenine, dok je u Njemačkoj potrošnja mesa i mlijeka pala na najniži nivo u posljednje tri decenije. I dok se Evropljani dovijaju na različite načine, zanimalo nas je ima li prostora da i stanovnici BiH, jedne od najsiromašnijih zemalja Evrope, smanje vlastite troškove života.

- Mi nismo izbušili devetu, nego 11. rupu na kaišu. Barem većina stanovnika BiH koji pošteno zarađuju svoju plaću ili penziju. Promjene cijena na svjetskim tržištima do sada nikad nisu pozitivno utjecale na naše cijene, ali negativna kretanja itekako jesu. Građani su sve zabrinutiji za preživljavanje, a klimatske promjene nam daju dodatni razlog za brigu. Visoke temperature, grad i olujni vjetrovi će utjecati na urod poljoprivrednih proizvoda najesen i cijene na tržnicama će sigurno biti više nego prošle godine - kazao je Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača srednje Bosne iz Travnika.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da najveći broj stanovnika Evrope živi u skladu s vlastitim primanjima, a trenutna situacija je takva da cijene rastu, a primanja ne.

Nisu ugroženi

- Odavno govorim da je vrijeme da se čovjek preispita gdje mu je naslijeđeno imanje kako bi nešto posadio i nešto za sebe proizveo. Ljudi na selu koji proizvode za svoje potrebe apsolutno nisu ugroženi. Hrana i energija su dvije stvari neophodne za život, naravno, i novac za komunalije. Moguće je, također, i da se latimo posla, da ne angažujemo majstore za stvari koje sami možemo da uradimo, jer i ono što ne znamo, možemo naučiti preko YouTubea. Dakle, moramo se vratiti korištenju vlastitih znanja, vremena i mogućnosti - istakao je Pavlović.

Kriza će obilježiti i narednih nekoliko godina, smatra Arnautović, promjene navika očekuju i nas, a jedino što bi moglo dati dugoročne rezultate jeste okretanje potrošnji domaćih proizvoda i poljoprivrednoj proizvodnji za vlastite potrebe.