Više od tri decenije traje potraga porodica za posmrtnim ostacima najmilijih koji su ubijeni 1992. godine na području Prijedora, javlja Anadolu.

U ovom gradu u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, '90-ih godina ubijeno je 3.176 civila, uglavnom nesrpske nacionalnosti. Do sada su pronađeni posmrtni ostaci oko 2.700 Prijedorčana, a za oko 500 žrtava još uvijek se traga.

Dvije žrtve

Sutra će u Prijedoru biti klanjana dženaza-namaz i obavljen ukop još dvije žrtava zločina na području te općine.

Glasnogovornica Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine Emza Fazlić izjavila je da će kolektivna dženaza sutra biti klanjana u Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu.

Radi se o žrtvama koje su 1992. godine ubijene na području Prijedora, a posmrtni ostaci ovih žrtava su ekshumirani u masovnim grobnicama Hrastova Glavica i Jakarina Kosa.

- Ove godine posmrtni ostaci dvije žrtve spremni su za ukop na kolektivnoj dženazi 20. jula u Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu. Ove godine u Kamičanima će biti ukopani posmrtni ostaci Ferida (Hamdija) Sikirića, rođenog 1960. godine u Hambarinama u Prijedoru - kazala je Fazlić.

Ubijen je 1992. godine, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1998. godine iz masovne grobnice Hrastova Glavica. Bit će ukopan na Šehidskom mezarju Hambarine.

Konačni smiraj u Kamičanima ove godine će naći i Izet (Adem) Mešić, rođen 1960. godine u Prijedoru, a nestao je u maju 1992. godine. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine na lokalitetu Jakarina Kosa. Bit će ukopan na Šehidskom mezarju Skela.

Ekshumirani posmrtni ostaci

- Kada je riječ o Prijedoru, do sada su ekshumirani posmrtni ostaci oko 80 posto žrtava koje su ubijene na tom području, a još uvijek tragamo za posmrtnim ostacima oko 500 žrtava, odnosno ubijenih Bošnjaka i Hrvata s područja Prijedora. Kada je riječ o Bosanskoj krajini, tragamo za oko 850 žrtava. Još uvijek se traže posmrtni ostaci 80 žrtava s područja Sanskog Mosta, 40 s područja Ključa i 220 žrtava iz Kotor Varoši. Još uvijek je mnogo žrtava za čijim posmrtnim ostacima još uvijek tragamo, a o kojima još uvijek nemamo informacije. Svakodnevno se intenzivno radi na prikupljanju detaljnih informacija koje bi eventualno dovele do pronalaska grobnica u kojima se ti posmrtni ostaci nalaze - istakla je Fazlić.

Podsjetila je da je na području Prijedora ubijeno oko 3.175 Bošnjaka i Hrvata.

- Kada su u pitanju žrtve Prijedora, ubijeno je i 102 djece i 263 žene. U identifikacionom centru Šejkovača nalazi se nešto više od 300 posmrtnih ostataka žrtava proteklog rata. Od ovoga broja u oko 170 slučajeva se radi o posmrtnim ostacima žrtava koje su ranije ukopane i za koje se očekuje proces reasocijacije, odnosno pridodavanja ovih skeletnih ostataka ranije ukopanim žrtvama. Tu se nalaze posmrtni ostaci još 21 žrtve koje su identifikovane i koje zapravo čekaju na ukop. Ostali slučajevi su u različitim fazama identifikacije. Uglavnom se radi o nekompletnim tijelima - pojasnila je Fazlić za Anadoliju.

Porodice žrtava koje čekaju na ukop još uvijek nisu dale svoju saglasnost jer se radi o nekompletnim skeletnim ostacima te zbog toga porodice odlučuju čekati još neko vrijeme u nadi da će se pronaći dodatni dijelovi skeleta kako bi ukopali kompletno tijelo svojih najmilijih.

U Prijedoru je od 1992. do 1995. godine protjerano oko 50.000 osoba, a kroz logore Keraterm, Omarska i Trnopolje, te još 54 mjesta zatočenja prošlo je oko 30.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti.

Početkom augusta 1992. godine poznati američki i britanski novinari Roj Gutman (Roy Gutman), Peni Marsal (Penny Marshall), Ed Vuliami (Vulliamy) i Ian Viliams (Williams) otkrili su prijedorske logore, nakon čega je počelo njihovo raspuštanje.

Desetina hiljada osoba

- Desetine hiljada osoba je prošlo kroz logore koji su u to vrijeme egzistirali na području općine Prijedor. Jedan od najvećih logora, odnosno najveći logor nakon Drugog svjetskog rata, zasigurno je bio Trnopolje. Sigurno je jedna trećina žrtava koje smo mi ekshumirali i čije posmrtne ostatke smo pronašli, upravo su bili logoraši . istakla je Fazlić.

Posmrtni ostaci ubijenih Bošnjaka i Hrvata iz Prijedora pronađeni su na 501 lokaciji i u 73 masovne grobnice, na području 10 općina i u tri države odnosno u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji.

- Kada je riječ o općini Prijedor, posmrtni ostaci žrtava pronađeni su na 500 lokacija, ne govorimo samo o masovnim grobnicama nego i o pojedinačnim i zajedničkim. Međutim, kada je riječ o masovnim grobnicama, pronađene su 73. Pronađene su u deset različitih općina i u tri države - Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. Jedna od najvećih je svakako Tomašica, međutim, tu je i Jakarina Kosa, Stari Kevljani... - pojasnila je Fazlić.

Posljednjih godina je sve manje relevantnih informacija o potencijalnim lokacijama na kojima se kriju posmrtni ostaci ubijenih Prijedorčana.

- Kada je u pitanju to područje, a svakako i cijela Bosna i Hercegovina, moram reći da je posljednja masovna grobnica na tom području pronađena 2017. godine. Radi se o Korićanskim stijenama i tada su ekshumirane 183 žrtve. Međutim, proces traženja nestalih osoba, kako u Prijedoru tako i u cijeloj Bosni i Hercegovini, je u izuzetno teškoj fazi. Teško se dolazi do tačnih i preciznih informacija o lokacijama grobnica. To je slučaj i sa Prijedorom. U posljednje vrijeme smo imali situacije, i to nam se sve češće dešava, da posmrtne ostatke pronalazimo sasvim slučajno, prilikom čišćenja privatnih parcela, izgradnje nekih privatnih objekata. Preostali su nam najteži, najsloženiji slučajevi. Posmrtni ostaci su očigledno jako dobro sakriveni, a volje da se konačno progovori o ovom pitanju, da se odaju te lokacije i da se olakša porodicama, nažalost i dalje nema - naglasila je Fazlić.

Poručila je da se posmrtni ostaci stotina nestalih moraju negdje nalaziti.

Još uvijek se traga

- Postoje određene grupe za kojima još uvijek tragamo i oni su zasigurno u masovnim grobnicama. Vjerujemo da ima i onih pojedinačnih - izjavila je Fazlić.

Navela je da su tokom juna na području cijele Bosne i Hercegovine u 15 dana imali 12 ekshumacija i samo jedna je bila pouzdana tačnije da su na tom području pronašli posmrtne ostatke.

Zločin u Zecovima

Zijad Bačić iz sela Zecovi kod Prijedora jedini je živi svjedok strašnog zločina koji se 25. jula 1992. godine dogodio u ovom selu.

Iz jedne kuće je izvedena 31 osoba, uglavnom 15-oro djece i žena, potom strijeljano i od tada pa do danas im se gubi svaki trag, nikada nisu pronađena njihova tijela.

Tijela ubijenih nikada nisu pronađena, a preživjeli članovi porodica su na mjestu zločina podigli spomen-ploču za svoje najmilije.

- Tokom ove godine, pa i prošle imali smo određene informacije u vezi s potragom za posmrtnim ostacima te grupe. Čak smo imali i tvrdnje svjedoka koje su bile veoma pouzdane za određene lokacije da se upravo na njima nalaze posmrtni ostaci tih žrtava. Međutim, iako smo prekopali šire i veće područje nažalost te posmrtne ostatke nismo uspjeli pronaći - pojasnila je Fazlić.

Nekoliko hiljada Bošnjaka

U Prijedoru su prije rata živjelo oko 50.000 Bošnjaka, a taj broj je 1996. godine spao na svega par hiljada što zapravo govori o tome da se radi o općini sa najvećim procentom protjeranog stanovništva.

- Ono što se desilo u Prijedoru jeste pokazatelj stravičnosti zločina koji su počinjeni prvo na tom području pa i u ostatku Bosne i Hercegovine. U postratnim godinama u Prijedoru je ostalo svega nekoliko hiljada Bošnjaka i Hrvata. Taj podatak govori o tome koliki je razmjer zločina počinjenih na tom području. Ti ljudi su raseljeni - kazala je Fazlić.