Nova sezona za malinare u Unsko-sanskom kantonu (USK) donijela je nove probleme. 

Zbog otkupne cijene koja je upola manja u odnosu na prošlogodišnju do kraja sezone pretrpjet će ogromne gubitke, a zbog svega toga plantaža je sve manje.

Berba ovogodišnjih plodova je u toku, a mnogi malinari već razmišljaju da odustanu od ove nekada perspektivne poljoprivredne grane. Predložena otkupna cijena između dvije i pol do tri konvertibilne marke ne može pokriti ni osnovne troškove, kaže Jusuf Kovačević, malinar iz Bužima.

Jusuf Kovačević, malinar iz Bužima je proizvođač.

- Mene kao proizvođača nema nigdje, ali mi je žao da sam došao do ovog stepena i da je danas takva cijena. Mizerna. To je sadaka. Poslujemo u minusu. Nemamo nikakve zarade, jednostavno nikakve. Ja sam od februara, nema dana da nisam u malinjaku - izjavio je on.

Zbog svih ovih poteškoća brojni proizvođači malina planiraju uništavanje svojih zasada i prelazak na neku drugu, unosniju, poljoprivrednu proizvodnju.

Apel vlastima

I dok u drugim zemljama poticaji podrazumijevaju unapređenje proizvodnje, u Bosni i Hercegovini služe kao spas. Malinari i sada pozivaju vlasti da im pomognu kako se ovaj posao ne bi ugasio.

Emir Mahmutović, predsjednik Udruženja proizvođača jagodičastog voća u USK također nije zadovoljan. 

- Dok platimo berače, opremu, repromaterijal i sav trud, ne isplati nam se nikako to raditi. Ova godina je po ponuđenoj cijeni loša. Dosta ljudi odustaje, na ovakav način proizvodnja će se vjerovatno ugasiti - naveo je. 

Sezonu će dodatno ugroziti i to što se velike količine prošlogodišnje maline nalaze u hladnjačama. Probleme tako nemaju samo proizvođači već i otkupljivači.

Broj proizvođača

Adis Džanić, ministar poljoprivrede USK rekao je da je ovaj kanton imao veliki broj proizvođača.

- Taj broj je, nažalost, smanjen. U ovom trenutku ono što moramo uraditi, jeste da pomognemo i proizvođačima i otkupljivačima da ne dođemo u situaciju da se to i dalje smanjuje. Idemo prema višim nivoima vlasti - ističe Džanić. 

Jedan od većih problema malinarima predstavlja i nedostatak radne snage. U prednosti su samo domaćinstva koja imaju radno-aktivne članove porodice, a takvih je sve manje. Mladi, zbog boljih uslova, za poslom masovno odlaze u inostranstvo.