Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić kazao je da u ustanovama socijalne zaštite, čiji je osnivač Vlada Federacije BiH, postoje određeni izazovi koji se odnose na usklađivanje pružanja usluga sa savremenim standardima, ali da je sve što se tiče ovih ustanova mnogo dublje nego što se nekad predstavlja u javnosti u vidu paušalnih informacija.

Ministar Delić je u intervju za Fenu govorio o planovima za poboljšanje uslova boravka u ustanovama socijalne zaštite, zatim izmjenama Zakona o radu FBiH, održivosti Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje te o deinstitucionalizaciji ustanova djece bez roditeljskog staranja.

Istakao je da to ministarstvo trenutno radi na uređivanju segmenta socijalne zaštite na način da rade na izradi strategije deinstitucionalizacije u FBiH.

Umanjiti broj korisnika

- Ideja je da umanjimo broj korisnika svih javnih ustanova i da osobama koje su korisnici tih ustanova omogućimo život u lokalnoj zajednici, zatim inkluziju i integraciju, kako bi bili podjednako tretirani - naglasio je.

Nažalost, pojasnio je Delić, nadležnosti su podijeljene između lokalne zajednice, kantona, entiteta i države te da u tom polju nastaju problemi.

Ustanove socijalne zaštite, kazao je, posmatraju se kao zdravstvene ustanove, a da to one nikako nisu.

- One pružaju primarnu zdravstvenu njegu i bave se socijalnom zaštitom tih korisnika, a ne primarnom zdravstvenom zaštitom što je obaveza zdravstvenog sektora - istakao je.

Kao jedan od problema naveo je i činjenicu da kantoni iz kojih dolaze korisnici usluga na adekvatan način ne plaćaju troškove zdravstvene zaštite što bi trebali, te je najavio da će u narednom periodu riješiti i taj problem.

Ostvarenje prava

Naglašava da svi korisnici moraju imaju mogućnost ostvarivanja prava, što je interresorna saradnja sa Ministarstvom pravde, ali i da imaju potrebu da se obrazuju, što je interrosrna saradnja sa ministarstvima obrazovanja na nivou kantona.

- U narednom periodu je izazov ostvariti tu interresornu saradnju kako bi korisnici tih ustanova imali vrhunsku uslugu, ali prije svega, mi moramo revidirati broj korisnika u tim ustanovama. Ideja je da korisnici ustanova žive u lokalnoj zajednici i da imaju jednaka prava kao i svi drugi građani FBiH - istakao je Delić.

Osvrnuo se i na nedavno objavljeni Izvještaj Ombudsmena u kojem se navodi da su nedostatak medicinskog kadra i nedovoljno kvalifikovan kadar ozbiljni problemi koji utječu na kvalitetu zdravstvene njege i pružanje podrške osobama s intelektualnim i mentalnim teškoćama u ustanovama.

- To nije način da pomognemo i promijenimo nešto na bolje. Osvrnuli su se na pružanje usluga koje nisu obaveza ustanova, već su kantoni ti koji trebaju osigurati plaćanje liječenja - kazao je ministar Delić.

Još je jednom podvukao da ustanove za socijalno zbrinjavanje primarno pružaju zdravstvenu njegu, ali da su problem sekundarna i tercijarna zdravstvena zaštita, jer je kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja izbjegavaju plaćati na adekvatan način.

Također je komentirao i slučajeve prisilnog smještaja u Bakovićima, koji su navedeni u Izvještaju, tvrdeći da nijedna od federalnih ustanova za socijalno zbrinjavanje nije adekvatna za smještaj osoba koje su opasne po sebe i po druge.

- Nažalost, moram reći da se Izvještaj zadržava na općenitim kvalifikacijama, ne ulazeći u srž problema, iako kolege iz Ministarstva već godinama naglašavaju gdje je problem - kazao je Delić.

Podsjetio je da je Vlada FBiH nedavno usvojila i prethodne saglasnosti na pravila svih pet ustanova socijalne zaštite i zbrinjavanja iz resora Ministarstva za rad i socijalnu politiku Federacije BiH, čime su se stekli uslovi za transformaciju i uvođenje modernijih, humanijih i individualnim ljudskim potrebama prilagođenijih oblika zbrinjavanja u federalnim socijalnim ustanovama.

Delić je naveo da je u Zavodu za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine Pazarić trenutno prijavljeno 338 korisnika, u Zavodu za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba Bakovići 334 korisnika, Zavodu za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica Drin 487 korisnika, Ustanovi iz djelokruga socijalne zaštite Ljubuški 98 korisnika te u Zavodu za vaspitanje muške djece i omladine Sarajevo 20 korisnika.

Govoreći o programu rada tog ministarstva u narednom mandatu koji će uskoro i zvanično predstaviti, Delić je kazao da imaju u planu i izmijeniti Zakon o radu FBiH. Ističe da je Zakon o radu zastario te da je 2012. godine bio u daleko boljoj verziji od one koja je usvojena 2016. godine i koja je izazvala veliki protest radnika i sindikata.

Te izmjene su, dodao je, pripremljene i usvojene bez da su prošle kvalitetan socijalni dijalog.

- Nažalost, od tada nije bilo volje da se izmijeni Zakon o radu, ali moram napomenuti da u njegovoj izradi nije učestvovalo Ministarstvo, već da ga je izradio kabinet tadašnjeg premijera - naveo je Delić.

Zakon o radu, naglasio je, ima mnoge manjkavosti kao što su neregulisane naknade, plaće, prava radnika iz radnog odnosa, zaštite tih prava, minuli rad, topli obrok, kolektivni ugovori, i još mnogo toga.     

- Sve su to pitanja koja je Zakon o radu trebao regulisati, a nije - kazao je Delić.

Istakao je da je zbog manjkavosti i problema u praksi i provedbi, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike donijelo niz propisa kao što su Zakon o mirnom rješavanju sporova, Zakon o reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca te Zakon o štrajku koji je već spreman i koji bi uskoro trebao da bude u proceduri. Dodao je da trenutno održavaju i opsežne pregovore sa sindikatima i Udruženjem poslodavaca FBiH, kako bi našli kompromis u okviru kojeg bi bili zadovoljeni interesi svih strana.

- Zakon o radu mora biti okvirni zakon za sve, sadržajan i kvalitetan. Ne može se parcijalno raditi na izmjenama i dopunama, jer će se samo još vise usložiti. Mi radimo na njemu i nadam se da će biti volje za usvajanje kad bude spreman - poručio je Delić.

Delić je govorio i o održivosti Federalnog zavoda penzijskog i invalidnog osiguranja (PIO), ističući da je u ovom trenutku omjer radnika i penzionera loš, čak i neodrživ.

- Fond je prema mišljenju svih koje smo do sada saslušali dosta dobro uređen, kao i zakon, koji je prema mišljenju penzionera i službenika, dosta dobar - istakao je Delić.

Međutim, smatra da je potrebno uvesti određene izmjene te da već rade analize i osluškuju potrebe.

- Održivost Fonda je najviše vezana za jačanje radne snage i ljudskih kapaciteta, jednostavno rečeno - moramo raditi na programima zapošljavanja, smanjiti nezaposlenost i napraviti ambijent u kojem će se moći otvarati kvalitetna radna mjesta, a sve u saradnji sa službama za zapošljavanje, čija je to i nadležnost - poručio je Delić.

Nedovoljno hranitelja

Ministar se također osvrnuo i na ukidanje ustanova za nezbrinutu djecu putem hraniteljskih porodica, naglašavajući da je, uprkos donošenju posebnog zakona i uređivanju te oblasti, interes za bavljenje udomiteljstvom/hraniteljstvom još uvijek nizak te da još izvjesno vrijeme ne može predstavljati ozbiljniju alternativu smještaju u ustanove.

Naglasio je da su udomitelji/hranitelji uglavnom srodnici koji kod sebe smjeste samo osobu iz bliže ili dalje porodice.

Delić je u razgovoru za Fenu zaključio da je nesrodničkih hranitelja nedovoljno te da su to ustvari najvećim dijelom potencijalni posvojitelji.