Nijedan arhiv na području BiH trenutno ne može primiti neku veliku arhivsku građu poput one koja je nastala tokom rada Međunarodnog krivičnog suda za područje bivše Jugoslavije (ICTY), izjavila je u intervjuu za Fenu u povodu 9. juna, Međunarodnog dana arhiva, direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac.

- Da bi arhivske institucije na području BiH nešto tako radile, prvo se mora na nivou države donijeti neki okvirni sporazum o tome ko će to da preuzme, kako će to da preuzme. Morao bi se uraditi neki plan preuzimanja arhivske građe pa tek onda vidjeti da li imamo te smještajne kapacitete. Vjerujem da niko od arhiva na području BiH ne može preuzeti u ovakvim okvirima u kojima trenutno radimo takvu vrstu obimne arhivske građe - kaže Džigal-Berkovac.

Kako kaže, arhivska služba u BiH se institucionalizira 1947. godine. Tada su zakonske regulative počele da se provode kako bi se zaštitio sav arhivski materijal koji se prethodnih godina sakupljao po kućama, po nekim institucijama, podrumima. Tada je zakonom određeno da se sva arhivska građa mora predati arhivima koji djeluju na području BiH

Prvo je uspostavljen Arhiv BiH, a šest mjeseci kasnije formiran je Historijski arhiv Sarajevo koji se tada zvao Arhiv Grada Sarajeva. Bila mu je zadaća da prikuplja, preuzima i sređuje arhivsku građu koja je bila dostupna tadašnjem Gradskom vijeću Sarajeva.

- I tada kao i sada svi arhivi na području BiH imaju problema sa arhivskim depoima, odnosno sa smještajem arhivske građe. Oni su nastajali u nekim malim kancelarijama, malim depoima. Međutim, priliv arhivske građe iz godine u godinu raste tako da svi uglavnom traže veće smještajne kapacitete, između ostalog i Historijski arhiv Sarajevo isto to trenutno radi jer su mu smještajni kapaciteti uglavnom skoro popunjeni - rekla je Džigal-Berkovac.

Kada je u pitanju depo Historijskog arhiva u Vrbanjuši za njega se kaže da je u ruševnom stanju i da građa u njemu propada. Džigal – Berkovac kaže da je izgrađen 1912. godine i da je imao funkciju sirotišta. Arhivu je predat 1989. godine.

- Prošlo je više od 100 godina od same gradnje tako da taj objekt svakako zahtijeva veću adaptaciju, odnosno rekonstrukciju. Arhiv je već radio neke analize, a tu su i analize građevinske struke o tome da li se arhivska građa i dalje može čuvati u tom prostoru ili se mora kompletno izmjestiti iz tog prostora. Nakon svih tih analiza građevinske struke ćemo znati kojim putem dalje ići - kazala je.

Također, napominje Džigać – Berkovac, prema Zakonu o arhivskoj djelatnosti sve institucije nakon 30 godina od stvaranja arhivske građe moraju predati arhivski materijal arhivu.

- Mi smo zaduženi za arhivsku građu koja je stvorena na području Kantona Sarajevo. Već imamo neke registrature koje čekaju, a premijer KS Nihad UK i ministar kulture i sporta KS Kenan Magoda su pokrenuli inicijativu za pronalazak smještajnog kapaciteta - zaključila je u intervjuu za Fenu direkorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac.