Filozof svjetskog glasa i veliki prijatelj Bosne i Hercegovine Bernar-Anri Levi (Bernard-Henri Levy) otvoreno je rekao da Evropa nije bila pravedna prema našoj domovini.

Levi je 19. oktobra 2013. godine dao ekskluzivni intervju za "Dnevni avaz" u kojem je vrlo otvoreno iznio svoje viđenje odnosa Evrope prema Bosni i Hercegovini.

U nastavku vam donosimo tekst iz našeg lista objavljen 19. oktobra 2013. godine.

- Bernar-Anri Levi (Bernard-Henri Levy), filozof svjetskog glasa i veliki prijatelj BiH, u ekskluzivnom intervjuu za „Dnevni avaz“ vrlo otvoreno iznio je svoje viđenje odnosa Evrope prema našoj državi.

Levi, inače jedan od prvih francuskih intelektualaca koji su pozivali na vojnu intervenciju u BiH za vrijeme agresije, uvjeren je, kaže, u svijetlu budućnost za BiH.

Smatra da generacije koje dolaze neće činiti iste greške kao njihovi preci. 

Počasni građanin 

Večeras će u Sarajevu održati govor u čast prvog predsjednika RBiH Alije Izetbegovića, povodom desete godišnjice njegove smrti.

- Moje uspomene na Aliju Izetbegovića su velike i emotivne. Za mene je on bio utjelovljenje bosanskog otpora agresiji. On je napravio vojsku koja se oduprla agresiji. Bio je vrlo hrabar čovjek. 

Praktično, bio je sam protiv svijeta, ali je uprkos tome, u takvim vremenima, ostao hrabar i jak. Bili smo dobri prijatelji, imam veliki respekt prema njemu. U takvim ratnim vremenima on se nosio izvrsno i to treba poštovati - kazao je „Avazu“ Levi, koji je za vrijeme agresije vodio više akcija u Parizu za pomoć građanima opkoljenog Sarajeva, zbog čega je ove godine proglašen i počasnim gra|aninom bh. prijestonice.

Upoznali ste Bosnu i njeno biće. Boravili ste u opkoljenom Sarajevu, svjedočili ste njegovoj obnovi. Ovih dana država je na nogama zbog uspjeha fudbalske reprezentacije. Očaj i sivilo zamijenila je radost. Čini li Vam se da je u BiH uvijek prisutna neka tanka linija izme|u tuge i radosti, između uspjeha i neuspjeha?

- Postao sam počasni građanin Sarajeva i to je možda najveći ponos u mom životu. Stoga, izuzetno sam ponosan na uspjeh nacionalne reprezentacije ove države. To je i moja reprezentacija. Tako ja osjećam. Ponosan sam na bh. fudbalere.

Kada govorimo o tuzi i sreći, nije fer to što se nekako BiH drži van Evropske unije. To nije pravedno. Evropa ima dug prema Bosni! Svi mi smo dužni BiH. Bosna je, jednostavno, utjelovljenje svih tih vrijednosti koje odlikuju ili bi trebale odlikovati Evropu. 

Evropa vodi nepravednu politiku prema Bosni. Mene zbog toga obuzima ljutnja. To glasno izgovaram i ovdje, ali i u Francuskoj. Vidite, ja se uvijek radujem kada do|em u Sarajevo, jer uistinu volim ovaj grad, jer volim njegov duh, ali nekako sam i tužan upravo zbog toga što Evropa nekako nastoji BiH sačuvati van svojih granica.

Evropa se na užasan način ponašala prema BiH od 1992. do 1995. godine. Evropa je na određen način ohrabrivala genocid u BiH! Ništa nije uradila da ga zaustavi, štaviše, praktično je pomagala Srbima da završe posao.

Dakle, ovdje u Sarajevu, zbog svega toga, jeste uvijek neka mješavine velike radosti, ali i tuge.

Jedan ste od rijetkih svjetskih intelektualaca koji su otvoreno govorili o užasima u BiH. No, jesmo li uopće naučili iz grešaka iz prošlosti?

- Mislim da nove generacije koje dolaze jesu naučile iz grešaka u prošlosti. Vidite, ja sam kreator jedne manifestacije u Sarajevu, koja se zove „Kid’s festival“. Podržavam je od samog početka. Djeca učestvuju na toj manifestaciji svake godine pod zastavama Banje Luke, Mostara, Sarajeva. Djeca se uče zajedništvu i komunikaciji za vrijeme te manifestacije. Dakle, ja sam pun nade kada gledam na omladinu i djecu BiH.

Jedna iskra

Razapeta između unutrašnje neuređenosti i težnje da pripada krugu evropskih porodica, BiH tapka u mjestu. Ima li rješenja na vidiku?

- Jedino rješenje je da se BiH odmah primi u krug evropskih porodica u EU. Znam da dosta posla mora biti urađeno. Ali, ta iskra koja je ovoj državi potrebna mogao bi biti jedan dobar gest EU. Zapamtimo, to nije poklon, već dug koji Evropa mora platiti BiH. To bi zaista za BiH moglo značiti pravi oporavak, pravi prosperitet i pravi razvoj za ovu državu. Ja sam veliki zagovornik ovoga i znam da bi to bio veliki događaj ovdje.

Evropa ne može slaviti samu sebe bez plaćanja duga prema BiH i Sarajevu. Ova država mora biti dio zajedničkog domaćinstva koje se zove EU.

Dokazani ste prijatelj ove države, autor dokumentarnih filmova i knjiga o BiH? Šta Vas, ustvari, intimno veže uz ovu zemlju?

- Fascinira me duh Sarajeva. To je duh koji osjećam gdje god se krećem ovim gradom, pa i širom zemlje. To je duh Evrope! Zrak koji dišu građani Sarajeva i BiH, to je zrak kojim diše Evropa. Volim Sarajevo, jer sam Evropljanin.

Razgovori s Alijom

Do samog kraja agresije na vašu državu, Evropa se loše ponijela prema Bosni. Imao sam različite razgovore s Alijom u različitim situacijama.

Armija RBiH te 1995. bila je spremna za konkretan protivnapad na Banju Luku, ali su je zaustavili. Tih dana bio sam u društvu Izetbegovića i sjećam se njegove ljutnje i tuge zbog toga. On je tada boravio u Parizu i bio je organiziran sastanak kod tadašnjeg francuskog predsjednika Žaka Širaka (Jacques Chirac).

On je rekao Širaku da je htio da Armija RBiH bude dio pobjede. Čuo sam ga da je rekao da oslobođenje BiH treba biti uspjeh njenih vojnih snaga, a ne međunarodne zajednice. No, Širak ga nije slušao. Potom sam razgovarao s Alijom telefonom i on mi je rekao da je imao pritisak i od Amerikanaca da se ne pravi ofanziva prema Banjoj Luci. Jednog dana svijetu ću ispričati cijelu ovu priču sa svim detaljima - kazao je Levi.