Prvi put biran je za predsjednika najveće hrvatske stranke - HDZ-a BiH na saboru 2005. godine. Otada do danas Dragan Čović suvereno vodi tu stranku te je na čelu Hrvatskog narodnog sabora BiH. Unatoč uspješnom ostanku na vlasti, Čović nije do kraja uspio ostvariti ono za što se godinama zauzima - ustavnu i izbornu reformu te ostvarenje jednakopravnosti Hrvata. O svemu učinjenome, te planovima i očekivanjima Dragan Čović je govorio u intervjuu za Večernji list BiH.

Večernji list: Očekujete li da biste možda ipak mogli imati protukandidata na saboru i priželjkujete li ga?

- Bilo bi dobro da mi nakon 13 sabora i četiri godine poprilično napornog rada u definiranju hrvatskoga pitanja u BiH i svega što se uz to veže dobijemo jedan takav iskorak. Napravili smo dio posla potreban oko uspostave Vijeća ministara i Vlade Federacije BiH, promjena u javnom sektoru gdje imamo svoj utjecaj. Zato bi bilo dobro da i na samom saboru kao kontinuitet nastavimo jedan takav proces. To je moja osnovna želja i plan. On se, koliko vidim, neće do kraja tako realizirati, ali moje će nastojanje ostati isto. Predsjedništvo stranke je na pretposljednjem zasjedanju jednoglasno odlučilo da ja budem kandidat stranke. Slično je stiglo i s terena. Uz to, volio bih da postoji inicijativa iz baze da imamo i protukandidata, ali, nažalost, vjerujem da ću biti jedini kandidat. Želio bih istodobno da u Predsjedništvu i svim stranačkim tijelima dobijemo novu energiju. To ćemo nastojati napraviti u Predsjedništvu i drugim stranačkim tijelima, barem gdje ću ja predlagati tako da ostanem dosljedan svojim zagovorima.

Osigurati kontinuitet

Večernji list: Pitam Vas uoči još jednoga izbora, ali vidite li svoga nasljednika?

- Ja sve radim da kroz normalan proces dobijemo više ljudi koji mogu biti predsjednici stranke nama na ponos. Siguran sam da ih je danas značajan broj. Umišljati da nije tako je pogrešno. U najužem krugu suradnika zadržat ćemo jedno iskustvo kao što je to u Vijeću ministara i Federaciji BiH, čime smo očuvali temelje. Bilo bi naivno na ta mjesta gurnuti nekoga s manje iskustva. Ali, ovo vrijeme želimo iskoristiti kako bismo stvorili nove lidere. Ako bih ja sutra trebao otići, vjerujem da imamo pet, šest osoba koje mogu kompetentno nositi dužnost predsjednika stranke na posve novi način. Moj posebni zadatak nakon okončanja sabora stranke bit će upravo prepoznavati osobe sa svih područja BiH, od Posavine, preko središnje Bosne do Hercegovine, koje imaju afinitet prema vođenju. Koje imaju nacionalnu svijest jer je ona još uvijek jako važna za HDZ i hrvatski narod. S druge pak strane, one će trebati imati sve što je potrebno za jednoga modernog lidera. Ono što smo učinili u Vijeću ministara i Vladi Federacije putokaz je kako voditi proces kada je u pitanju sama stranka. Želimo vidjeti ljude koji mogu osigurati kontinuitet od 33 godine HDZ-a i vidjeti budućnost u sljedećih deset godina.

Večernji list: Intervju smo počeli kao da se s Vama opraštamo, ali sljedeće pitanje je futur. Pa, ipak niste uspjeli ono što godinama stavljate u prvi plan, a to je ustavna i izborna reforma te ravnopravnost Hrvata. Je li to vaša ključna motivacija za novi mandat?

- Ja bih rekao prvo i osnovno. I to u ovoj godini. Znači, u godini koja je neizborna potrebno je izgraditi ozračje kod predstavnika međunarodne zajednice koji su nam niz godina partneri te kod novih partnera s kojima gradimo vlast. To su partneri kod kojih smo prepoznali dodirne točke oko ključnih pitanja - kako zaštititi ona mjesta na kojima se odlučuje o kolektivnim pravima konstitutivnih naroda, kako legitimno izabrati te predstavnike. To je temelj izbornog zakonodavstva i podrazumijeva izbor hrvatskog člana Predsjedništva, izaslanika u domove naroda. To bi pak dalo zamaha višestranačju, pluralizmu kod Hrvata. Mi želimo i ograničene izmjene Ustava. Za Izborni zakon siguran sam da ćemo imati dovoljnu većinu, a pitanje je može li se doći do dvije trećine kako bismo mijenjali Ustav. Siguran sam da ćemo završiti jedan dio posla kako nam više nikada ne bi trebalo nametanje rješenja bilo kojeg predstavnika međunarodne zajednice. Upravo zbog tog pitanja pristao sam ostati kada su kolege inzistirali da nastavim voditi stranku. Prije 18 godina izabran sam za predsjednika stranke i mislim da je to predugo vrijeme. Zato treba početi razmišljati na način kako smo započeli ovaj intervju.

Govoriti o budućnosti

Večernji list: Prilično je radikaliziran jedan dio bošnjačke političke, ali i javne scene. Kako te odnose vratiti u normalne, sniziti tenzije, da se Hrvate prestane nazivati UZP-om, sumnjičiti za izdaju...?

- Siguran sam da jest i to je jedna od osnovnih političkih zadaća - da se vratimo u jedan korektan, partnerski odnos dvaju naroda kroz političke stranke koje ih danas predstavljaju. Sa SDA to nismo uspjeli. Neko vrijeme je to išlo, a onda smo doživjeli nešto što je u politici neprihvatljivo. Neiskrenost. Potpisivanje sporazuma koji ne želite provesti te se onda hvalite kako je to taktički uspjeh. To je kolega Izetbegović prakticirao. Zabrinjavalo je što su, nažalost, uspijevali spinovi o kačenju etikete izdajnika probosanske politike svima koji su surađivati s HDZ-om, HNS-om, Draganom Čovićem. Razgovori koje smo vodili i sa sadašnjim partnerima, ali i međunarodnim dužnosnicima, daju optimizam da možemo naći zajednička rješenja. Mi trebamo pri tome Domovinski rat i povijest ostaviti iza sebe, naravno, uvažavajući svu zaštitu naše braniteljske populacije, ali ovdje govorimo o budućnosti.

Večernji list: Očekivanja od novih partnera?

- Posve sam siguran da s njima možemo do kraja izgraditi partnerstvo te napraviti potreban iskorak. I na ovaj sabor doći će predstavnici svih stranaka HNS-a, ali i onih koje su s nama u vlasti iz Sarajeva i Banje Luke. I to će biti poruka zajedništva u traženju rješenja uz sve razlike koje realno postoje. Naš imperativ, kada je u pitanju Federacija BiH, je vratiti u prihvatljivi okvir najprije komunikaciju oko svih tema. Vezano uz budućnost integracijskih procesa nemamo razlika. Već sljedećih nekoliko mjeseci možemo pokazati taj zaokret, tako da, kada ja nešto govorim, slično govori i kolega iz Sarajeva ili Banje Luke. Imamo prigodu redovitim komunikacijama predsjednika stranaka stvari tako postaviti. Uz to, želimo da nam stranci ostanu partneri, ali da im na praktičan način pokažemo kako smo u stanju samostalno donositi odluke.

Večernji list: Govorite o harmoniziranju odnosa s bošnjačkom stranom, znači li to promjenu odnosa prema srpskoj strani?

- Što se mene tiče, mi do kraja uvažavamo svaki segment Daytonskog sporazuma i kada je u pitanju organiziranost BiH. Svatko bi od nas to drukčije uradio kada bi mogao vratiti vrijeme u 1995. Ja također, a vjerojatno i druga i treća strana. Naš je, međutim, stav uvažavati ono što imamo kako bismo bili vjerodostojni u onome što tražimo kada su u pitanju ustavna jednakopravnost i legitimno predstavljanje. Na jednak način ćemo graditi odnose prema objema stranama. Nikako nije dobro da imamo dvojicu protiv trećeg. Sve tri politike moraju biti zajedno i onda ćemo uspjeti. Uz sve razlike koje postoje oko integracija, NATO-a, rata u Ukrajini i agresije... Političari istodobno trebaju praviti što manje medijske štete kako bi se taj proces pozitivno odvijao. Kako želim da se stvari razvijaju pozitivno s bošnjačkim narodom, tako smatram da ćemo graditi jednako dobre odnose sa srpskom stranom.

Ublažiti retoriku

Večernji list: Imam dojam da, za razliku od Vas, još uvijek značajan broj političara ipak sudjeluje u tom "ping-pongu", potičući tenzije?!

- To su spinovi o kojima govorimo ili pak taktike kako neke teme staviti u drugi plan. Zato sam zamolio kolege iz srpskog naroda te one iz Sarajeva da mi damo doprinos i ublažimo retoriku unatoč tome što bi neki željeli u epicentar staviti upravo navodne prijepore. Kako želim da stvari sada funkcioniraju, najbolje pokazuje ilustracija da sam prije dva dana, uoči prve sjednice Vlade, razgovarao s premijerom Nerminom Nikšićem kako bismo uskladili dnevni red i ne bismo imali bilo kakve prijepore. Osnovna zamisao je da na Vladu ne idu stvari koje nisu usuglašene, ali da se ne odugovlače, nego traže dogovori.

Večernji list: Jeste li zamjerili gospodinu Dodiku što se nije pojavio na Sajmu i objašnjenje da tamo nije htio biti zbog visokog predstavnika?

- Znam zašto gospodin Dodik nije došao na Sajam i zato mu ništa nisam zamjerio. A što je na ovaj način to iskoristio u javnom nastupu, to je opet gospodin Dodik. Prije svega, ja ga jako uvažavam. I uvijek sam osjetljiv prema takvim izjavama te nikada nisam na njih reagirao. Kao što nisam reagirao ni vezano uz druge kolege jer ne vidim u tome svrhe, osim dokazivanja da sam neka "Hrvatina"... Gospodin Dodik pozvan je večer prije otvaranja Sajma te su pozvani bili i brojni drugi uglednici. Među njima je bio i gospodin Miroslav Lajčak, unatoč tome što je sutradan bio nastavak pregovora Beograda i Prištine. Gospodin Aleksandar Vučić, koji je također bio pozvan, ispričao se, a na Sajam je došla premijerka Srbije Ana Brnabić zajedno s kolegom iz Hrvatske Andrejem Plenkovićem te našim domaćinom iz BiH gospođom Borjanom Krišto. Tu je Dodiku bilo mjesto. Da se osjećao dobro, sigurno bi došao tu večer. Kada se pak sutradan doznalo da stiže visoki predstavnik gospodin Christian Schmidt, sve je iskorišteno za drukčiju interpretaciju. On je pozvan kao drag gost, kao i gospodin Sattler i brojni drugi. To, po mom mišljenju, nije trebalo uraditi. Međutim, gospodin Dodik ima svoj temperament i svoj stil.