Zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Josip Brkić učestvovao je danas na Devetom sastanku političkih direktora Evropske unije (EU) i šest država zapadnog Balkana (WB6) u Briselu.
Brkić je na početku svog obraćanja izrazio zahvalnost za podršku za dodjelu kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini, krajem prošle godine. Podrška je došla od strane kolega, partnera i prijatelja iz zemalja zapadnog Balkana, kao i institucija Evropske unije i njenih čelnika. Ova historijska odluka je od velikog značaja za Bosnu i Hercegovinu.
U izlaganju osvrnuo se na rusku invaziju na Ukrajinu koja ima direktan i značajan uticaj na zapadni Balkan, navodeći da je slučaj Ukrajine stavio na međunarodnu agendu višestruke rasprave o nužnosti strateške geopolitičke vizije Evropske unije prema zapadnom Balkanu i važnosti povoljnog vrijednosnog okvira.
Dodao je da Bosna i Hercegovina u potpunosti poštuje teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine, unutar njenih međunarodno priznatih granica.
Brkić je naglasio da je BiH pouzdan, ozbiljan i odlučan partner Eu i država članica u jačanju evropskog sigurnosnog prostora, a što se u praksi pokazalo kroz posvećen i sistemski pristup migrantskoj krizi, potpisivanjem ugovora o saradnji sa EUROPOL-om, pružanje podrške Oružanih snaga BiH u misijama NATO-a koje obuhvataju i oružane snage zemalja članica EU. Ministarstvo sigurnosti BiH trenutno radi na Sporazumu o saradnji s FRONTEX-om.
Intenzivirat će se napori u postizanju političkog konsenzusa u Bosni i Hercegovini kako bi se osigurala jača saradnja između Granične policije Bosne i Hercegovine i FRONTEX-a.
Vijeće ministara BiH donijelo je 20. marta 2023. godine Program ekonomskih reformi za razdoblje 2023.-2025., organiziran u 13 područja, a uključuje upravljanje javnim financijama, zelenu tranziciju, digitalnu transformaciju, poslovno okruženje, smanjenje sive ekonomije, istraživanje, razvoj i inovacije, tržišne reforme, zajedno sa reformama u energetici, poljoprivredi, industriji i uslugama, obrazovanju, razvoju vještina, zapošljavanju, tržištu rada, socijalnoj zaštiti i uključenosti, i zdravstvenoj njezi.
U pogledu energetske sigurnosti Bosna i Hercegovina još velikim dijelom zavisi o ruskim energentima, posebno kada je u pitanju snabdijevanje plinom.
- Stoga se diversifikacija izvora snabdijevanja plinom nametnula kao jedan od naših ključnih prioriteta na tom području. Bosna i Hercegovina nedavno je usvojila Akcijski plan za provedbu EU paketa energetske podrške koji je Europska unija odobrila putem IPA-e. Akcijskim planom definirana su tri područja kojima će se ova vrijedna sredstva dodijeliti: ublažavanje socio-ekonomskih učinaka energetske krize, stvaranje Strategije energetske otpornosti i zelene tranzicije - kazao je zamjenik ministra Brkić, te dodao da BiH izuzetno cijeni podršku i pomoć Europske unije u tom segmentu.
Osvrnuo se i na saradnju u oblasti Zajedničke vanjske i sigurnosne politike te naglasio da je Bosna i Hercegovina opredijeljena za ciljeve Globalne strategije vanjske i sigurnosne politike. Bosna i Hercegovina će pridonositi njenoj provedbi u skladu sa svojim mogućnostima i u mjeri u kojoj joj status dodijeljen od strane Europske unije to bude omogućavao.
Kada je riječ o unapređenju i poboljšanju zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije, smatra da je najmoćniji alat politika proširenja i nuđenje perspektive članstva. Bosna i Hercegovina je i u ovoj godini svoju vanjsku politiku 100 posto uskladila sa vanjskom politikom Europske unije.
Zamjenik je naveo kako Bosna i Hercegovina pozdravlja potpisivanje tri sporazuma na Berlinskom summitu 3. novembra 2022. godine i to: Sporazuma o slobodi kretanja sa ličnim kartama na zapadnom Balkanu; Sporazuma o međusobnom priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, doktora dentalne medicine i arhitekata u kontekstu Srednjoeuropskog sporazuma o slobodnoj trgovini i Sporazuma o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija na zapadnom Balkanu.
Njihovo donošenje omogućuje građanima da slobodno putuju unutar regije zapadnog Balkana uklanjanjem postojećih prepreka i jačanjem međuljudskih odnosa i kulturne razmjene unutar regije zapadnog Balkana.
Stvaranje Zajedničkog regionalnog tržišta s fokusom na četiri slobode (slobodno kretanje robe, usluga, kapitala i ljudi), koje također pokriva aspekte digitalne, investicijske, inovacijske i industrijske politike, služi kao preduvjet za bržu integraciju u Zajedničko tržište Europske unije.
Na kraju je istakao da je stabilnost Bosne i Hercegovine, a samim tim i zapadnog Balkana, ključna za stabilnost cijelog kontinenta. Bosna i Hercegovina pozdravlja stalnu prisutnost EUFOR-ove operacije Althea u Bosni i Hercegovini, s proširenim mandatom od strane Vijeća sigurnosti UN-a od 2. novembra 2022. godine, pružajući podršku vlastima Bosne i Hercegovine u održavanju sigurnog i zaštićenog okruženja.
Po pitanju EUFOR-a susreću se vanjska i sigurnosna politika Europske unije, te unutrašnja i sigurnosna politika Bosne i Hercegovine. Prisutnost vojnika pod zastavom Europske unije možda ima više simboličku nego stvarnu snagu, ali ostaje važan faktor stabilnosti i sigurnosti Bosne i Hercegovine, saopćio je Ured za odnose sa javnošću MVP-a BiH.
