U Neumu se od 26. do 28. aprila održava Energetski summit 2023. na kojem će biti govoreno o utjecaju klimatskih promjena, bh. energetskom sektoru između tranzicije i energetske krize, neiskorištenosti potencijala obnovljivih izvora energije i drugim aktuelnim temama.
Na otvaranju konferencije američki ambasador BiH Majkl Marfi (Michael Murphy) kazao je kako je od 2015. godine, kada je organiziran prvi energetski samit, napravljen važan napredak, ali kako je taj posao daleko od završenog.
Hitna poruka
- Poslat ćemo hitnu poruku zakonodavcima u BiH: vremena je sve manje za BiH da odabere pravi smjer za svoju energetsku budućnost. Taj smjer je očigledan, a on je uspostava energetskog sektora koji je integriran i u skladu s EU, zaštićen od prijetnji cyber napada i koji je prešao na korištenje zelenijih izvora energije - rekao je Murphy.
Dodao je kako bi zakonodavci na svim nivoima trebali sjesti za sto i dogovoriti „smislenu legislativu, posebno na državnom nivou, kako bi se riješila bitna pitanja.“
- Mi smo pouzdan partner BiH, posvećeni smo pružanju podrške tranziciji BiH ka zelenijoj i sigurnijoj budućnosti. Žao mi je što moram reći da je sramotno da su neki od stručnjaka dobili instrukcije od političara da nam se ne pridruže ove godine. Ta odluka je striktno politička i u najužem smislu, ona jedino šteti građanima ove zemlje, bez obzira na to gdje žive - prokomentirao je američki veleposlanik činjenicu da niko iz RS nije došao na neumski samit, pa tako ni Staša Košarac, čelni čovjek Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koje je pokrovitelj samita.
Razvoj zasnovan na obnovljivim i čistim izvorima energije
Ambasador Velike Britanije u BiH Džulijan Rajli (Julian Reilly) kazao je kako je BiH bogata hidro, solarnim i vjetro potencijalom, te joj se u energetskoj tranziciji pruža izvrsna prilika da se razvije u ekonomiju zasnovanu na obnovljivim i čistim izvorima energije.
- Politike koje pospješuju obnovljive izvore, investicije i konkretan plan za tranziciju mogu donijeti BiH trostruku nagradu: energetsku sigurnost, manje cijene energenata i čistiji zrak. Ova konferencija fokusirana je na osiguravanje prosperitetne i stabilne budućnosti za sve državljane ove zemlje – dodao je Rajli.
Britanski ambasador saglasio se sa svojim prethodnikom da je šteta što neki politički akteri, misleći pritom na one iz RS, nisu u Neum poslali svoje predstavnike, odnosno spriječili su ih da dođu i na taj način su, prema njegovim riječima, ugrozili dugoročnu perspektivu BiH.
Energetska tranzicija
Na otvaranju samita govorila je i predsjedavajuća Vijeća ministar BiH Borjana Krišto, koja je istakla da je energetska tranzicija nezaobilazna tema i zadaća pred domaćim vlastima.
- Svjesni smo da je sveobuhvatna tranzicija energetskog sustava zahtjevan, dugotrajan i kompleksan proces čije je implementiranje izazovno za male države kakva je BiH. Svjesni smo da nema recepta tranzicija i da moramo sami definirati svoju viziju i strateška opredjeljenja kada je u pitanju razvoj energetskog sektora. Jedino učinkovitom transformacijom možemo osigurati stabilnost i sigurnost istoga, a to je naša obaveza iz raznih sporazuma - poručila je.
Krišto je istakla kako je energetski sektor jedna je od najvažnijih grana bh. privrede, te da će jedan od prioriteta u radu Vijeća ministara BiH biti usklađivanje i uspostava sistema za trgovanje, kao i uvođenje drugih modela za oporezivanje emisija.
Dodala je kako je bitno da BiH razvije svoj transportni sistem prirodnim plinom na cijeloj teritoriji države, da osigura nove transportne pravce i diverzifikaciju izvora snabdijevanja.
Termoelektrane i CO2
Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, ambasador Johan Satler (Johann Sattler) istakao je da će, kada je riječ o energetici, najuspješnije privrede u idućim desetljećima bit će one koja su čiste, zelene i održive.
- Svake godine ulagat će se 100 milijardi eura, to je mnogo novca, ali to znači i investicije i mnogo radnih mjesta. Ovdje smo kao partner regiji u zelenoj tranziciji koja će biti uspješna jedino ako djelujemo zajednički kao tim. Klima i ova pitanja se ne završavaju na nacionalnim granicama, želimo da nam se i BiH i ostatak regije priključe sa svim ciljevima i mjerama – kazao je Satler.
Podsjetio je da na području zapadnog Balkana radi 18 termoelektrana koje proizvode više CO2 nego svih 250 termoelektrana koje djeluju u zemljama Evropske unije.
- Mnogo je još posla pred cijelom regijom. Nije prekasno, ali treba raditi, pogotovo BiH, koja treba da sustigne ostale zemlje. Jednako kao i moji prethodnici, žalim što kolege iz RS nisu prisutne na ovim sastancima, zato što je u ovim pitanjima vrlo važno i njihovo učešće – ustvrdio je Satler.
Kazao je kako je EU spremna osigurati finansijska sredstva i ekspertizu za energetsku tranziciju BiH kroz više instrumenata, poput Zelene agende za Zapadni Balkan, Ekonomskog i investicionog plana i projekta EU4Energy, ali i kroz Paket energetske podrške EU, koji donosi 70 miliona eura za podršku najugroženijim domaćinstvima u BiH i pomoć u energetskoj tranziciji.
- Energetska tranzicija je ključna za unapređenje kvaliteta života u BiH i njen evropski put, a mi ostajemo vjerni prijatelji i partneri ovoj zemlji za održiviju budućnost - naglasio je.
Ambasador Njemačke u BiH Tomas Fičen (Thomas Fitschen) kazao je kako je energetska tranzicija globalna tema i da je visoko na agendi mnogih zemalja.
- Drago mi je što se BiH priključuje klubu zemalja koje vode o ovome računa i žele nešto poduzeti. Njemačka i Bosna i Hercegovina zajedno rade na osiguravanju održive budućnosti kroz energetsku tranziciju i mjere zaštite klime. Podržavamo BiH da provede svoj nacionalni energetski i klimatski plan kroz tehničku saradnju koju provodi GIZ, uz finansijsku podršku KfW-a. Regionalno klimatsko partnerstvo za zapadni Balkan dogovoreno na prošlogodišnjem Berlinskom samitu dat će dodatni poticaj BiH u ostvarenju svojih ciljeva za smanjenje emisija. Očigledno je za naše dvije zemlje, regija i svijet u cjelini: naši klimatski ciljevi mogu se postići samo zajedničkim naporima - poručio je ambasador Fičen.
