Branimir Tešić, nakon što je pravosnažno oslobođen optužbi za genocid u Srebrenici, tužio je državu Bosnu i Hercegovinu radi naknade materijalne i nematerijalne štete zbog neosnovanog ili nezakonitog lišenja slobode i izrečenih mjera zabrane tokom trajanja krivičnog postupka.

Punomoćnik Danilo Mrkaljević je na pripremnom ročištu rekao da je Tešić bio optužen za najteže krivično djelo i pojasnio da je u tom postupku bio lišen slobode i u pritvorskoj jedinici proveo 98 dana. Nakon ukidanja pritvora, prema Mrkaljevićevim riječima, izrečene su mu mjere kućnog pritvora, javljanja u policijsku stanicu te zabrana napuštanja boravišta, a koje su trajale do avgusta 2019.

Duševna bol i patnja

- Stoga se zahtjev za naknadu štete odnosi na neosnovano ili nezakonito lišenje slobode i produžavanje mjera zabrane, zbog čega je tužilac trpio duševne bolove i patnje, te strah zbog povrede časti i ugleda - naveo ja punomoćnik Mrkaljević, koji je dodao da je ubrzo nakon pritvaranja, kao posljedica, kod Tešića došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja.

Pojasnio je da se materijalna šteta odnosi na troškove davanja hipoteke s ciljem ukidanja pritvora i da će, nakon vještačenja, tužbeni zahtjev prilagoditi nalazu vještaka.

Zastupnica Pravobranilaštva BiH Nađa Hozić prigovorila je sastavu tužbenog zahtjeva, a u vezi s pojedinačnim potraživanjima na način kako su koncipirani u tužbi.

- Tužena prigovara i materijalnoj šteti koja se potražuje na ime uknjižbe i hipoteke, a sve u svrhu davanja jamstva radi puštanja iz pritvora - kazala je Hozić, dodavši da se radilo o Tešićevom slobodnom izboru i da nije morao imati te troškove.

Povreda časti i ugleda

Punomoćnik Mrkaljević je objasnio da se prvi stav štete odnosi na duševne patnje zbog povrede časti i ugleda, a u vezi s vremenom provedenim u pritvoru i pod privremenim mjerama zabrane, dok se drugi stav odnosi na oboljenja i operacije koje su izazvane neosnovanim pritvaranjem.

On je predložio provođenje materijalnih dokaza, saslušanje Tešića, kao i pozivanje vještaka medicinske struke, čiji bi zadatak bio da, između ostalog, pregledima medicinske dokumentacije i tužioca sačini nalaz u pogledu trajanja duševne boli od septembra 2014. do augusta 2019., kao i o eventualnim posljedicama.

Glavna rasprava 17. oktobra

Hozić je navela da se ne protivi materijalnim dokazima, osim u dijelu vezanom za uspostavu hipoteke. U odnosu na vještačenje, kazala je da je zadatak vještaku neprecizan.

Sud BiH je prošle godine, u nedostatku dokaza, uz Tešića, pravosnažno oslobodio Miodraga Josipovića, Dragomira Vasića, Danila Zoljića i Radomira Pantića optužbi za učešće u djelimičnom istrebljenju bošnjačkog stanovništva Istočne Bosne, o čemu je BIRN BiH ranije pisao. Tešić je, prema optužnici, postupao u svojstvu zamjenika komandira Policijske stanice u Bratuncu.

Ročište za glavnu raspravu je zakazano za 17. oktobar.