Vaclav Havel bio je češki političar i pisac, jedan od ključnih ljudi tokom pokreta zvanog Baršunasta revolucija. Od 1989. do 1992. bio je deseti predsjednik Čehoslovačke, a od 1993. do 2003. bio je predsjednik Češke u dva mandata.
Našu zemlju, tačnije Mostar, posjetio je 1995. godine a dobitnik je i prve Nagrade za mir Centra za mir i multietničku saradnju.
U nastavku pročitajte šta je Vaclav rekao u intervjuu za "Dnevni avaz" 2004. godine nakon što mu je uručena nagrada u Českoj.
- U porodičnom ljetnikovcu, nedaleko od Praga, gdje boravi na odmoru zbog zdravstvenih problema, bivši predsjednik Republike Češke Vaclav Havel ugostio je prekjučer delegaciju Centra za mir i multietničku saradnju iz Mostara, koja mu je, kao prvom laureatu tek ustanovljene nagrade, uručila Nagradu za mir „Mostar 2004“.
Dirnut tom pažnjom, u opuštenoj i prijateljskoj atmosferi u društvu supruge i svojih saradnika te gostiju iz mostarskog Centra za mir, Vaclav Havel prisjetio se detalja posjete Mostaru iz 1995. godine.
Poruka mira i nade
Uz kafu i kolače koje je poslužila njegova supruga, Havel je iznosio dirljiva sjećanja na teško vrijeme za BiH.
- Bio je to jedan dramatičan, potpuno nesiguran i neizvjestan let helikopterom iznad Bosne i Hercegovine, let od kojeg vam se ledi krv u žilama. Ali, ja sam bio snažno motiviran da dođem u Mostar, da prijeđem preko privremenog, lančanog mosta, na mjestu gdje je srušen Stari most i da ljudima u ovom gradu pošaljem poruku mira i nade - sjeća se Havel vremena kada je s tada tadašnjim čelnicima Mostara SafetomOručevićem i Mijom Brajkovićem boravio u misiji mira.
Havel kaže kako iz zdravstvenih razloga neće biti u mogućnosti da i sam bude među zvanicama i gostima međunarodne svečanosti promocije novoizgrađenog Starog mosta u Mostaru.On zna da će Mostar 23. jula biti centar svijeta, kada će biti upućene brojne poruke mira cijelom svijetu.
Na pitanje šta bi državnici i političari koji će u Mostar doći iz brojnih zemalja Evrope i svijeta trebali istaći kao svoju univerzalnu poruku, šta bi svi zajedno još mogli uraditi za učvršćenje mira i saradnje u svijetu, on kaže:
Demokratski procesi
- Mislim da se svi zajedno, licem u lice, moramo suočiti sa svim onim što se dogodilo u Bosni i Hercegovini i onim što se danas dešava, kako bismo s novim elanom, pritiskom, apelom, svi preuzeli svoj dio odgovornosti obaveza da svijet ide putem mira, uzajamnog poštovanja, življenja i razumijevanja. Bosna i Hercegovina je zaslužila mjesto u evropskoj porodici, u okviru Evropske unije.
Na pitanje šta bi EU još trebala učiniti kako bi ohrabrila taj bosanski evropski put, Havel odgovara:
- Mislim da bi EU trebala osjećati povećanu odgovornost za cijelu Evropu i posebno za sve ono što se dešava u zemljama koje još nisu članice EU. Tu mislim posebno na zemlje bivše Jugoslavije koje svojim geografskim položajem, tradicijama, kulturom i svim drugim vrijednostima pripadaju evropskoj porodici. Prije ili kasnije, taj ulazak u EU će se dogoditi, tu će svoje mjesto naći i BiH i Hrvatska, Makedonija, Srbija i Crna Gora... Evropa je odgovorna i mora preuzeti odgovornost i ohrabriti te procese.
