U Centru za ženske studije o najavi akcije "Ne u naše ime - 30 godina od ratnog zločina u Ahmićima", povodom obilježavanja 30. godišnjice zločina u Ahmićima, govorile su mirovne aktivistice Ana-Marija Raffai iz organizacije Regionalna adresa za nenasilno djelovanje (RAND) i Vesna Teršelič, iz organizacije Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, javlja Anadolija.

Zaokret u politici zataškavanja

- Ususret 30. godišnjici zločina u Ahmićima poručujemo kako smo potreseni tim zločinom koji je učinjen i u naše ime i jasno i glasno kažemo: Ne u naše ime! Smatramo da je važno napraviti zaokret u politici zataškavanja i pozivamo vlasti Republike Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine da okrenu stranicu i zaustave poricanje zločina - izjavila je Vesna Teršelič.

Teršelič je istaknula kako je zataškavanje zločina u Ahmićima, u kojem su pobijene žene i djeca, počelo istoga dana, trajalo je kroz sve vrijeme bošnjačko-hrvatskog sukoba u BiH te se nastavilo i nakon rata.

Podsjetila je kako su se ljudi u Ahmiće vratili, obnovili su zapaljene kuće i džamiju, ali kako nisu prestali tugovati.

Krivica pojedinaca za ovaj zločin utvrđena je pred Međnarodnim sudom u Haagu i pred Sudom BiH, a odgovarali su i počinitelji i nalgodavci zločina. Osuđen je zapovjednik Dario Kordić, krivicu je priznao i za "neljudsko ponašanje u Ahmićima" se ispričao Miroslav Bralo koji kaznu izdržava u Švedskoj, kao i Paško Ljubičić osuđen pred Sudom BiH.

Odgovornost snose svi

- Mi pozivamo javnost i vlasti Republike Hrvatske da odustanu od zataškavanja zločina u Ahmićima - rekla je Teršelič.

Ana-Marija Raffai je dodala da krivicu snosi pojedinac, ali da odgovornost snose svi.

- Izricanjem žaljenja zbog zločina koji se dogodio mi radimo na zajedničkoj budućnosti - poručila je.

Za zločin počinjen od pripadnika HVO-a u Ahmićima javno su se izvinili hrvatski predsjednik Stipe Mesić i Ivo Josipović, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović posjetila je Ahmiće, podsjetile su aktivistkinje koje su pozvale predsjednika RH Zorana Milanovića i predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića "da se ponovno distanciraju od ratnog zločina u Ahmićima i drugih zločina počinjenih u naše ime".

Teršelič je podsjetila kako je na isti dan, 16. aprila 1993. godine, počinjen zločin u selu Trusina, u BiH, gdje su ubijeni Hrvati. U Trusini danas više niko ne živi, a za počinjene zločine izrečene su presude za dvojicu počinitelja, pripadnika Armije BiH, pred Sudom BiH.

U saradnji s porodicama stradalih, organizacije civilnog društva ove godine obilježit će oba ova mjesta stradanja u BiH.

Krivica utvrđena u Hagu

Teršelič se osvrnula i na osnivanje muzeja HVO-a u BiH kojeg će sufinansirati hrvatsko Ministarstvo branitelja, a za muzej je pribavljena saglasnost Ministarstva odbrane BiH i udruženja hrvatskih logoraša u BiH, dok te saglasnosti nema s ostalim udruženjima logoraša.

- Sporna je lokacija muzeja, vojarna Stanislav Baja Kraljević, na čijem području su u samicama bili zatočeni logoraši, za šta postoji pravomoćna presuda tribunala protiv Prlića i drugih. Smatramo da je neprimjereno finansirati muzej na mjestu gdje je bio logor - izjavila je Teršelič.

Dodala je kako je najavljen protest logoraša zatočenih u vrijeme sukoba u Heliodromu koji su jasno poručili da njihov protest nije upućen protiv HVO-a u cjelini, jer su pripadnici HVO-a u brojim situacijama branili svoje pragove i ognjišta. Njihov protest je upućen protiv konkretnih zločinaca čija je krivica utvrđena i u Hagu i pred Sudom u BiH.

Prije 30 godina u Ahmićima, selu kod Viteza u Bosni i Hercegovini, počinjen je jedan od najokrutnijih ratnih zločina u ratu u Hrvatskoj i BiH od 1991. do 1995. Jedinice HVO-a napale su 16. aprila 1993. selo Ahmiće gdje je, svjedoče preživjeli, ubijeno 116 ljudi, većinom žene, djeca i starci.

Akcija "Ne u naše ime - 30 godina od ratnog zločina u Ahmićima” održat će se 15. aprila na Trgu bana Jelačića u znak sjećanja na žrtve Ahmića.