FUNKCIONERKA NIP-A

Karamehić-Abazović: Kriminalizacija klevete utjecat će na otvaranje pretpristupnih pregovora

U samoj EU, samo pet zemalja, prema dostupnim podacima, dekriminaliziralo je klevetu što lokalnim političarima daje politički izgovor, kaže ona

Mia Karamehić Abazović. Facebook

FENA

28.3.2023

Usvajanje izmjena zakona u RS kojima se kriminalizira kleveta utjecat će i na otvaranje pretpristupnih pregovora Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom. Članica Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamenta BiH Mia Karamehić–Abazović (NiP) u razgovoru za Fenu navodi kako je pitanje kriminalizacije klevete u posljednjih nekoliko godina problematizirano i od strane institucija Evropske unije (Parlamenta i Komisije), ali i agencija Ujedinjenih naroda i brojnih strukovnih udruženja i organizacija.

- Nažalost, i u samoj EU, samo pet zemalja, prema dostupnim podacima, dekriminaliziralo je klevetu što lokalnim političarima daje politički izgovor za ovakve intervencije. Međutim, sudeći po izjavama glasnogovornika EU Petera Stana, usvajanje zakona koji u RS kriminalizira klevetu "imat će ozbiljne posljedice na okruženje za civilno društvo (ključni prioritet 11.) i slobodu izražavanja i medija (ključni prioritet 12.) u RS" te će utjecati i na otvaranje pretpristupnih pregovora Bosne i Hercegovine - kaže Karamehić–Abazović.

14 prioriteta

Obaveze koje predstoje BiH su strukturirane u 14 prioriteta podijeljenih u četiri oblasti. Posebno su značajni zakoni koji se tiču pravosuđa i vladavine prava, a odnose se na izmjene i dopune postojećih i donošenje novih zakona koji će unaprijediti transparentnost i odgovornost nositelja pravosudnih funkcija te depolitizacija pravosuđa počevši od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).

U već pomenutim prioritetima u oblasti zaštite temeljnih ljudskih prava (prioriteti od 9. do 13.) značajna je provedba zakona o nediskriminaciji i ravnopravnosti spolova ali i osiguranje prava na život i zabranu mučenja.

- Tu ćemo se susresti s još jednim problemom koji se tiče zakonodavstva RS čiji ustav još uvijek propisuje smrtnu kaznu, a što institucije EU smatraju neprihvatljivim. Sve navedeno predstavlja objektivnu ali ne i nepremostivu prepreku u slučaju da SNSD odluči ispuniti svoje deklarativno zalaganje za članstvo BiH u EU. Ako to ne bude slučaj, postoji mogućnost da se Bosna i Hercegovina nađe u svojevrsnom vječnom čistilištu - čekaonici na pragu Evropske unije u kojoj se neke zemlje regiona poput Sjeverne Makedonije i Albanije nalaze već neko vrijeme iako su mnogo agilnije od Bosne i Hercegovine pristupile ispunjavanju svih obaveza koje im je EU predočila - rekla je Karamehić–Abazović.

Ide u javnu raspravu

Na kraju kaže da moramo biti svjesni da su odluke o dodjeli kandidatskog statusa, otvaranju pregovora i pristupanju same po sebi političke odluke i da će ovisiti i o geopolitičkoj situaciji u regionu ali i o strahu pojedinih članica od novih zemalja s autoritarnim tendencijama čiji političari bi mogli kreirati probleme unutar EU poput onih u Mađarskoj ili Poljskoj.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je prošlog četvrtka Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS, a kojim se, suštinski, kriminaliziraju kleveta i uvreda.

Usvojenim nacrtom u Krivični zakonik uvodi se krivično djelo protiv časti i ugleda, odnosno krivična djela uvrede, klevete, iznošenja ličnih i porodičnih prilika, te krivično djelo javno izlaganje poruzi zbog pripadnosti određenoj rasi, vjeri i nacionalnosti. Najavljene su i velike novčane kazne – do 120.000 KM – za navedena krivična djela.

Nakon usvajanja, nacrt bi trebao ići u javnu raspravu narednih 60 dana, poslije čega bi Ministarstvo pravde RS trebalo dati konačni prijedlog zakona koji bi se našao pred poslanicima.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.