Sud Bosne i Hercegovine do sada je raspisao međunarodne potjernice za 11 osoba koje su već pravomoćno osuđene za ratne zločine, kao i za još 52 osobe protiv kojih su podignute/potvrđene optužnice za ratne zločine pred Odjelom za ratne zločine. Njih devetorica su optužena za izvršeni zločin genocida.

Istovremeno, nekoliko desetina osumnjičenih, optuženih, pa čak i osuđenih ratnih zločinaca danas boravi na slobodi u nekoj od susjednih država. Najviše ih boravi u Srbiji, a među njima su i osumnjičeni za najteži ratni zločin – genocid u Srebrenici.

Ove godine bit će obilježena 28. godišnjica ovog stravičnog masakra u kojem su živote izgubila 8.372 muškarca i dječaka nesrpske nacionalnosti. Međunarodni sudovi zaključili su da se te krvave 1995. godine desio genocid, iako to i danas neki negiraju.

U nastavku donosimo neka od imena sa šireg spiska osumnjičenih, optuženih i osuđenih ratnih zločinaca koji su nedostupni institucijama BiH.

Radoslav Janković

Tužilaštvo BiH 2015. godine podiglo je optužnicu protiv nekadašnjeg obavještajnog oficira u Glavnom štabu Vojske RS Radoslava Jankovića zbog uloge u genocidu u Srebrenici. Tereti se da je od 11. do 19. jula 1995. godine svojim djelima i propustima pomogao i podržao djelimično istrebljenje bošnjačkog naroda s područja Srebrenice.

- Bio je svjesni pomagač učesnicima u udruženom zločinačkom poduhvatu, koji su činile, između ostalih, i najviše strukture Glavnog štaba VRS-a, Bratunačke brigade, Zvorničke brigade te drugi - navodi se u optužnici.

Janković posjeduje državljanstvo Srbije te je nedostupan pravosudnim organima BiH jer se skriva u susjednoj Srbiji.

Svetozar Kosorić

Srbija je pružila utočište i Svetozaru Kosoriću, bivšem načelniku Odjeljenja za obavještajne poslove Drinskog korpusa Vojske RS. Tužilaštvo BiH ga tereti da je „pomogao učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata znajući da su imali namjeru djelimično istrijebiti grupu bošnjačkog naroda ubijanjem, prisilnim premještanjem pripadnika grupe i nanošenjem teških tjelesnih i duševnih povreda pripadnicima te grupe“.

- Optužnica tereti optuženog Svetozara Kosorića da je počinio krivično djelo genocid - navodi se u podacima Suda BiH.

Optužnica je potvrđena još 20. decembra 2016. godine, ali je Kosorić, zahvaljujući Srbiji, nedostupan bh. pravosuđu.

Duško Kornjača

Ratni zapovjednik općine Čajniče Duško Kornjača, za kojim je raspisana Interpolova tjeralica zbog zločina protiv čovječnosti, godinama živi i radi u Novom Sadu. Na internetskim stranicama Suda BiH za Kornjaču piše da je „nedostupan pravosudnim organima“.

Sud BiH je protiv njega 2015. godine potvrdio optužnicu za zločine protiv čovječnosti u općini Čajniče, počinjene tokom 1992. godine.

Dragomir Pećanac

Dragan Todorović bio je logističar 10. diverzantskog odreda, a 15. jula 1995. godine svjedočio je da je Dragomir Pećanac naredio formiranje specijalnog odreda za strijeljanje Bošnjaka u Branjevu.

Pećanac danas živi slobodno u susjednoj Srbiji.

Zoran Obrenović

Zoran Obrenović je još jedno ime u nizu onih koje traži bh. pravosuđe, a koji danas živi u Beogradu. Bio je pripadnik 10. diverzantskog odreda. 

Sumnjiči se da je učestvovao u masovnoj likvidaciji Bošnjaka u Branjevu.

Drakulić i Stojšić

Rajka Drakulića i Borislava Stojšića pravosudne institucije BiH traže zbog odgovornosti za ubistvo 21 muškarca u julu 1995. godine te odvođenja i silovanja žena iz autobuske kolone upućene prema Kladnju.

Za njima je Interpol raspisao crvenu potjernicu, ali oni još borave na slobodi u Srbiji.

Tomislav Kovač

Nedostupan pravosudnim organima BiH je i Tomislav Kovač, koji se potvrđenom optužnicom Tužilaštva BiH tereti za učešće u genocidu. 

Kovač nije dostupan pravosudnim institucijama BiH, ali jeste srbijanskim medijima, gdje redovno komentira i politička dešavanja u našoj zemlji.

Novak Đukić

Sud BiH je potjernicu raspisao za Novakom Đukićem, osuđenim na 20 godina zatvora za zločin počinjen 25. maja 1995. na tuzlanskoj Kapiji.

On boravi na slobodi u susjednoj Srbiji.

Milomir Savčić

Sud BiH prije tri godine potvrdio je optužnicu u predmetu “Milomir Savčić”, kojom se optuženi tereti da je počinio krivično djelo genocid.

Prema optužnici, Savčić je, u svojstvu komandanta 65. zaštitnog motorizovanog puka pri Glavnom štabu Vojske RS, pomagao u genocidu počinjenom u Srebrenici u julu 1995. godine. Kao jedna od adresa stanovanja navedena je Bijeljina, dok je druga u Beogradu.

Milisav Gavrić

Milisav Gavrić, bivši načelnik policije u Srebrenici, optužen je za ratne zločine, a danas slobodno živi u Srbiji.

Živi u Loznici, a nalazi se na listi traženih osoba Tužilaštva BiH zbog optužbe za učešće u genocidu 1995. godine u Srebrenici.