Prvi potpredsjednik Vlade Srbije i ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić sastao se u petak u Beogradu s ministrom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedinom Konakovićem s kojim je razgovarao o međusobnim odnosima dviju zemalja, ekonomskoj saradnji i rješavanju otvorenih pitanja.

Unapređenje odnosa

Dačić je na zajedničkog konferenciji za novinare izjavio da Srbija i BiH imaju mnogo prostora za unapređenje međusobnih odnosa.

- To prije svega zavisi od političke volje i želje da utvrdimo obostrane zajedničke interese. To znači da vidimo koja pitanja su otvorena i treba da ih rješavamo, kao što je pitanje državne granice, korištenja vodnog potencijala Drine, kao i pitanje ekonomske saradnje. Podsjetit ću da je BiH među najvećim spoljnotrgovinskim partnerima Srbije. Srbija je životno zainteresovana za mir i stabilnost u BiH, između ostalog i zato što veliki broj Srba živi u BiH - naglasio je Dačić.

Kazao je da BiH i Srbiju veže nekoliko spornih tačaka poput pitanja područja oko hidroelektrana na Drini, kao i dva sela.

Politička stabilnost

- Mislim da tu treba da se nađu praktična i održiva rješenja. Tu je naravno sukcesija bivše države Jugoslavije, pitanje nestalih lica, korištenje velikog hidropotencijala rijeke Drine, izgradnja insfrastrukturnih projekata. Vitalno životno pitanje je naravno autoput Beograd – Sarajevo, jer mislim da je to možda i nezabilježen slučaj da između dva glavna grada u Evropi ne postoji tako dobra infrastrukturna komunikacija kao što je to između Beograda i Sarajeva - rekao je Dačić.

Dodao je kako očekuje da BiH i Srbija u narednom periodu definišu zajedničke interese i da na tome rade zajedno.

- Srbija prihvata svaki dogovor koji tri naroda i dva entieta postignu o njihovoj daljnjoj budućnosti. Zainteresovani smo za intenzivne bilateralne odnose, politički dijalog, za izgranju povjerenja i solidarnosti između dvije države što obuhvata saradnju sa centralnim i entitetskim vlastima - istakao je Dačić.

Konaković je na zajedničkoj konferenciji za novinare posebno naglasio značaj političke stabilnosti na prostoru jugoistočne Evrope.

- Smatramo tu stabilnost preduvjetom za bilo kakvu ozbiljnu reformu i bilo kakav integracijski proces, posebno na putu evropskih integracija na koji smo, čini mi se, krenuli zajedno - kazao je Konaković.

Rješavanje pitanja

Istakao je kako su danas otvorili neka od pitanja te da su se dogovorili da će ih početi rješavati.

- Čini mi se da predugo stoje i da bez nekih velikih razloga se ne rješavaju. Proces koji zovemo „vrijeme zamrznutog konflikta“ na ovim prostorima ne donosi nam ništa dobro. Bosna i Hercegovina i region imaju veliki problem odlaska mladih ljudi s ovih prostora u potrazi za boljim životom. Ono što mi u Bosni i Hercegovini dobijemo kao odgovor kada radimo neke ankete je da mladi ljudi kažu 'odlazimo primarno zbog političkog stalnog konflikta' u kojem ne vide neku svijetlu budućnost. To već postaje ozbiljan problem za demografsku sliku i za radnu snagu i za budućnost bilo kakve ozbiljne ekonomije i ta statistika nas obavezuje da počnemo praviti kompromise za koje do sada nije bilo hrabrosti dugo - kazao je Konaković.

Podsjetio je da je BiH dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji te da je razgovarano i o evropskom putu.

- Neke procese ste vi već prošli pa ćemo koristiti i taj transfer znanja kako bi imali korist, a u nekim procesima i zajedno nastupali prema ljudima unutar Evropske unije i prema nekim drugim tržištima jer Bosna i Hercegovina, kako je mi vidimo, i naša misija je da joj vratimo poziciju mosta između Istoka i Zapada, mjesta na kojem se Istok i Zapad mire i susreću, mjesta prilika i šansi, a onda zajedno s kolegama iz Srbije vidimo i neka nova tržišta, eventualno na Istoku u kojima bismo mogli zajednički nastupati. Veliki je niz potencijala unutar naših odnosa, uvažavajući činjenicu da naša bogata istorija ima i te bolne trenutke unutar kojih nije lako praviti neke kompromise. Ali došli smo do realnog zaključka da jedino što je preostalo i onima koji ne žele, jeste politički kompromis, a sve zarad ljudi koji su ostali da žive na ovim prostorima - rekao je.

Gradnja autoputa

Dodao je da su razgovarali i o energetskim projektima za koje je rekao da su vrlo važni.

- Tu smo vrlo spremni da iskoračimo i da država Bosna i Hercegovina zajedno sa Srbijom radi projekte na Drini, da se još neki potencijali otvore i da se o njima razgovara - kazao je Konaković.

Istakao je da je razgovarano i o pitanju autoputa, podsjećajući da se ranije govorilo da je neka trasa zaobilazila Goražde, odnosno zaobilazila jedan krak koji bi povezivao jedan dio Bosne i Hercegovine i sa Sarajevom.

- Tu smo se lagano dogovarali da su te modifikacije moguće i da taj infrastrukturni projekat također bude jedan od naših prioriteta - kazao je Konaković te dodao:

- Vidim da u dijalogu u jednom danu mi uspijevamo delegirati teme i da ćemo napraviti neke iskorake po tim temama. Dogovorili smo se da eksperti i komisije krenu da rade, da se sastanu, da počnu rješavati probleme, i čini mi se da je to dovoljno za ovaj naš prvi susret.

Dodao je kako razumije i zainteresiranost Srbije za procese u Bosni i Hercegovini.

- Važno nam je da čujemo i da mi naglasimo da se odluke donose u institucijama Bosne i Hercegovine. Kako razumijemo interes hrvatske vlade za procesima u Bosni i Hercegovini, jednako razumijemo i Srbiju koja ima i srpski narod unutar Bosne i Hercegovine, ali ima i komšiju, susjeda Bosnu i Hercegovinu koja ne može biti nebitna - kazao je.

Prilika i šansa

Na kraju je posebno naglasio važnost integracijskih procesa u regiji.

- Mi smo za integracijske procese kada je riječ o ovom tržištu regionalno. Nadamo se da ćemo brzo ratificirati dokumente iz Berlinskog procesa. Oni otvaraju neki dodatni prostor za komunikaciju uz CEFTU, a onda razgovarati o drugim integracijskim procesima. Mislim da neko naše međusobno uvezivanje, povezivanje može biti nova prilika i šansa i upravo je to zadatak da sad počnemo birati teme koje mogu biti realizirane brzo i one će nam olakšati da se i o ovim težim pitanjima u skorom vremenu lakše dogovaramo - rekao je Konaković.

Kazao je kako ne smatra da je prekršio Ustav time što je ambasadoru BiH pri UN-u Svenu Alkalaju dao upute o načinu glasanja u UN-u, iako za to nije postojao konsenzus u Predsjedništvu BiH.

- Moje kolege iz Predsjedništva, Željko Komšić i Denis Bećirović, gledamo na jedan način, moja kolegica Željka Cvijanović, predsjednik RS Milorad Dodik gledaju na drugi način. I upravo je to test za nas. Ako ćemo se na tim stvarima ponovo konfrontirati i zaustaviti sve što je ljudima u BiH važno, nećemo se pomjerati naprijed. A ako shvatimo te razlike, mislim da ćemo se brzo pomjerati - rekao je Konaković.