Svaku staru ispraćamo, a Novu godinu dočekujemo uz žučne rasprave o tome je li Djeda Mraz dio tradicije ovih prostora, imaju li djeca pravo na novogodišnji paketić, ko u svome domu kiti novogodišnju jelku, a ko ne.

Dobra poruka

U državi koja se formalno smatra sekularnom sukobe u javnom prostoru, po pravilu, potiču pojedinci poput federalnog ministra Edina Ramića, koji je ove godine podjelu novogodišnjih paketića u prostorijama Ministarstva onemogućio birokratskim zaprekama.

Takvih je primjera u prošlosti bilo napretek.

- Iz godine u godinu bavimo se marginalnim stvarima poput Djeda Mraza kako bi se skrenula priča sa suštinskih problema. U sekularnoj državi religija i vjerske ustanove se ni u kom segmentu ne bi trebale miješati u državne probleme. Nažalost, kod nas je obrnuto. 

Suština je da djeci treba omogućiti radost na svakom koraku. Poruka podjele poklona je da oni budu dobri, da poštuju roditelje, drugare, budu solidarni i “zasluže” poklon. Ako to nije dobra poruka za društvo, bez obzira na ime i religiju, onda ne znam šta je - kazala je sociologinja Smiljana Vovna.

Novinar i analitičar Mirnes Kovač izazvao je brojne reakcije svojim komentarom na društvenim mrežama da se čak i u Saudijskoj Arabiji napuštaju neki rigidni stavovi i prakse, dok se u BiH dešava obrnut proces.

Još gore

- Naša retradicionalizacija ima političku pozadinu. Ona se već uveliko prelijeva u narativ koji označava izdajnikom, nevjernikom, otpadnikom svakog onog ko se usudi progovoriti da to gdje idemo nije dobro. Neće to pomoći politici, a velike će frakture napraviti u narodu - upozorio je Kovač.

Poznati bh. reditelj Dino Mustafić kaže da samo dokon svijet sebi može dozvoliti da mu Djeda Mraz postane političko pitanje.

- Naša politička i kulturna javnost zaslužuje više poštovanja od bizarnih rasprava po društvenim mrežama ili, još gore, političkog očitovanja o “sudbini” Djeda Mraza - istakao je Mustafić.

Kolektivni identitet

- Fenomen Djeda Mraza nas svrstava u različite skupine i definira naš kolektivni identitet. Odgovornost u kolektivnom identitetu ne postoji, a tako ni pritisak na jedinku da poduzme bilo šta izuzev iskazivanja stava skupine kojoj pripada, a kontra stava skupine spram koje se diferencira - pojasnio je psiholog Dženan Skelić.