Bosanskohercegovačka ekonomija i građani privode kraju godinu punu izazova, uglavnom zbog početka agresije na Ukrajinu i svih posljedica rata te sankcija nametnutih Rusiji.
RAZGOVOR
Softić kaže da je realno očekivati značajno usporavanje ekonomske aktivnosti, ali da u 2023. ipak ne očekuje recesiju
Softić: Očekuje se rast i realnog BDP-a. CBBIH
Bosanskohercegovačka ekonomija i građani privode kraju godinu punu izazova, uglavnom zbog početka agresije na Ukrajinu i svih posljedica rata te sankcija nametnutih Rusiji.
Prema riječima guvernera Centralne banke (CB) BiH Senada Softića, teško je davati procjene za narednu godinu.
- Vrlo je nezahvalno dati pouzdane projekcije, jer nismo u klasičnom poslovnom ciklusu i neizvjesnosti su vrlo naglašene, a značajni su faktori pod utjecajem globalnih kretanja. Jedno je izvjesno – i naredna godina će biti vrlo izazovna - kazao je Softić za „Avaz“.
Kako je dodao, realno je očekivati značajno usporavanje ekonomske aktivnosti, ali da u 2023. ipak ne očekuje recesiju. U CBBiH očekuju rast realnog BDP-a od 0,9 posto, ali ističu da je domaća ekonomija pod izraženim utjecajem ekonomija njenih glavnih trgovinskih partnera, gdje se očekuju usporavanja.
Izvještaji Centralne banke, ali i Agencije za statistiku BiH pokazuju da inflacija usporava. Očekuje se da ovakav trend bude nastavljen i u prvom polugodištu 2023. godine.
Softić pojašnjava da bi, prema posljednjim rezultatima modela za brze procjene inflacije, očekivana godišnja inflacija u 2022. godini mogla iznositi oko 14 posto, što je približno ranijoj procjeni iz septembra.
- Daljnje usporavanje inflacije očekuje se u prvoj polovini naredne godine, prvenstveno zbog baznog efekta iz 2022. godine te efekata već izmijenjenih i najavljenih monetarnih politika vodećih centralnih banaka. Ipak, uprkos očekivanom usporavanju inflacije, ona će i dalje biti znatno iznad višegodišnjeg prosjeka za BiH - istakao je Softić.
Međutim, naruku nam idu faktori koji nisu bili poznati do decembra.
- Prvenstveno, dodjela kandidatskog statusa za članstvo u EU, posebno ako bude praćena snažnim reformskim zamahom u BiH i usvajanjem konsolidiranih budžeta za sve nivoe vlasti. To bi moglo generirati značajan rast ekonomske aktivnosti, koji ne bi nužno bio praćen i rastom inflacije, rastom privatnih investicija. Time se ne bi jačala samo ekonomska aktivnost u srednjem roku nego i dugoročni ekonomski potencijal - potcrtao je Softić.