Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto plaća u oktobru iznosila je 1.156 KM i viša je za 14,8 posto u odnosu na oktobar prošle godine.
KRIVA STATISTIKA
Rast bruto i neto plaće je ravnomjeran, razlika između bruto i neto plaće je 54 posto, a to je taj teret koji se treba smanjiti, kazao je Rička
Prosječna plaća rasla 14,8 posto, ali smo opet u minusu. Ilustracija
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto plaća u oktobru iznosila je 1.156 KM i viša je za 14,8 posto u odnosu na oktobar prošle godine.
Međutim, prosječna plaća nedostižna je za većinu uposlenih u realnom sektoru.
Najniža plaća radnika je 543 KM, a sindikati već duže vrijeme bezuspješno traže da ona, zbog rasta troškova života, bude 1.000 KM.
Zato izvještaji o prosjeku plaća, koji uvećavaju primanja uposlenih u administraciji i javnim preduzećima, podsjećaju na priču u kojoj jedni jedu krompir, drugi meso, a svi zajedno, u prosjeku, jedemo musaku.
Ekonomski stručnjak prof. Željko Rička primjećuje da je prosječna plaća rasla 14,8 posto, ali da smo, uz inflaciju višu od 17 posto, ponovo “u minusu”.
Rička: Imamo skupu državu. AVAZ
- Rast bruto i neto plaće je ravnomjeran, razlika između bruto i neto plaće je 54 posto, a to je taj teret koji se treba smanjiti. Već dugo o tome govore i udruženja poslodavaca. Očigledno je da imamo skupu državu. Vještački stvaramo pozitivnu klimu, privremeno povećavamo standard raznim davanjima, ali sve je to bez sistemskog pristupa i rješenja - kazao je Rička.
Zato jednokratna, privremena, pojedinačna davanja predstavljaju samo zamazivanje očiju kako bi se smanjio pritisak da se ljudi puno ne bune, istakao je Rička i dodao da poziciju bh. ekonomije otežava i nedovoljan rast industrijske proizvodnje od samo 1,1 posto.
- Mi ovo nikako ne možemo stići bez nekog reformskog procesa i sistemskog pristupa u oporavku države. On bi podrazumijevao usmjeravanje svih resursa u masovno zapošljavanje, uz smanjenje troškova administracije - kazao je Rička.
- Kad imamo viškove prihoda, kad i banke imaju viškove sredstava, potrebno je podići investicioni potencijal gdje god možemo. Od seoskog turizma i farmi, u svakoj oblasti gdje imamo prostor, da ne kukamo kako je skupo meso ili mlijeko. A, kad budemo svoje potencijale uposlili, ljudi će raditi u velikom broju, imati siguran prihod, pa bi se iz svega trebale stvarati nove tehnologije i ono što Evropa očekuje - istakao je Rička.
VREMENSKA PROGNOZA
ODRŽAN ŽRIJEB U NIONU