Pod krinkom ispunjavanja jednog od uvjeta za kandidatski status BiH, Ministarstvo pravde BiH predlaže novi zakon o sukobu interesa s rješenjima koja će biti lošija od postojećih, upozorili su iz “Transparency Internationala” (TI) BiH.
Zakon bi poslanike i delegate Parlamenta BiH, kao i sve izabrane nosioce funkcija, izuzeo iz ograničenja koja se odnose na obavljanje dvostrukih funkcija. Poslanici bi tako mogli biti u upravi javnih preduzeća, a ne bi im se zabranjivalo ni da imaju privatna preduzeća koja posluju s državom te da budu članovi uprava udruženja i fondacija koje se finansiraju iz budžeta.
- Ne znamo šta će biti s tim nacrtom, ali ključno je da je ovo već druga verzija koju predlaže Ministarstvo pravde koja je u potpunoj suprotnosti s međunarodnim standardima. Čak se derogiraju i odredbe koje imamo sad umjesto da se jačaju mehanizmi koji bi spriječili sukob interesa -pojašnjava Korajlić, direktorica TIBiH.
Sve draže pravo bh. zvaničnicima, za koje su se izborili usvajanjem sadašnjih zakona, jeste isplata šest prosječnih plaća ili oko 30.000 KM s navršenih 65 godina i ispunjavanjem uvjeta za penziju.
Posljednji je to pravo stekao bivši član Predsjedništva Šefik Džaferović, a prije njega i Bakir Izetbegović, Dragan Čović, Nikola Špirić, Mirko Šarović…
- Isti problem imamo sa zloupotrebom “bijelog hljeba”, koji je predviđen kad postoje ograničenja za nosioce javnih funkcija za vršenje dužnosti nakon prestanka mandata. Međutim, kod nas se i to zloupotrebljava. Neko neće otići na puno zaposlenje, ali će biti angažovan pa primati i “bijeli hljeb” i naknadu na drugoj poziciji. Isto je i s otpremninama, ko god je bio u situaciji, koristio je da uzme otpremninu, a onda se jednostavno vratio - ističe Korajlić.
Najavljeno je da bi do kraja godine BiH mogla dobiti kandidatski status iako iz TIBiH poručuju da se stanje korupcije i vladavine prava od 2019. godine i objavljivanja poznatih 14 prioriteta dramatično pogoršalo.
- Kako god da se formira vlast u BiH, mislim da ne možemo očekivati neki puno drugačiji pristup i, ako ne dođe do jačeg pritiska, ne možemo očekivati suštinske promjene za građane - ističe Korajlić.