Zlato je na tržištu skoro uvijek predstavljalo sinonim za stabilnost, međutim, posljednjih mjeseci njegova cijena doživljava pad.

Zbog situacije na tržištu i mjera koje donose centralne banke širom Evrope i svijeta očekuje se kako će situacija s cijenom zlata i dalje varirati.

Prodaja zaliha

Prema analizama Deutsche Banke, pad cijene zlata ujedno je i najduži još od 1869. godine. Pitanje cijene zlata nedavno je u svoj fokus stavila i Centralna banka BiH, koja je prodala više od jedne tone deviznih rezervi.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović za „Avaz“ objašnjava zašto je došlo do pada cijene zlata.

- Do pada je došlo zato što su se neke zemlje odlučile prodati svoje zalihe zlata na tržištu u potrebi za gotovim novcem, kao plod krize nastale s ukrajinskom ratnom situacijom. U suštini, to je sve plod evropske ekonomske situacije i odražava se na berze na cijelom svijetu. To je jedini razlog koji je doprinio padu cijene - kaže Pavlović.

Trajna kategorija

Podsjeća kako se građani u vremenima koja ne donose ekonomsku sigurnost odlučuju sačuvati vrijednost novca tako što se okreću trajnim kategorijama.

- Jedni kupuju nekretnine, drugi zlato, odnosno nešto što će sačuvati vrijednost u budućem periodu. Zlato je imalo drastičan rast nakon situacije u Ukrajini. Ljudi su u značajnoj mjeri počeli da kupuju zlato kada su vidjeli da je vrijednost eura počela da pada u odnosu na američki dolar. U želji da sačuvaju vrijednost novca koji imaju, novac su pretvarali u trajne kategorije - objašnjava Pavlović.

Dodaje kako je važno da naši građani razumiju da se na berzi prometuje robama koje imaju berzanski status, ali da se na tim tržištima pojavljuju brokeri, trgovci ili posrednici i na neki način mešetare.

11 posto

Samo u oktobru cijena zlata pala je za 1,6 posto, dok je od početka godine pad cijene ovog plemenitog metala iznosio 11 posto.