Amerikanci sutra izlaze na izbore na kojima će birati 435 zastupnika Predstavničkog doma, 35 članova Senata i guvernere u 35 saveznih država. 

Popularno nazvani američki međuizbori održavaju se na polovini mandata američkog predsjednika i značajno će odrediti pravce američke politike u preostale dvije godine predsjedavanja Džoa Bajdena (Joe Biden), na vanjskopolitičkom ali i unutarnjem planu.

Ekonomija najvažnije pitanje

Situacija nije posebno drugačija u odnosu na prethodne izbore, kaže za portal "Avaza" analitičar i dugogodišnji novinar u sjedištu UN-a u Njujorku Erol Avdović. 

Veteran bh. novinarstva je u proteklih tridesetak godina, koliko živi u SAD, pratio 16 međuizbora (midterm elections) za oba doma Kongresa i guvernere saveznih država, te osam predsjedničkih izbora.

- Uvijek je bilo velikih riječi prije izbora, ali ove godine kao da se ponavlja historija iz 1992. kada je Klinton pobijedio Buša, nakon što je izašao sa sloganom „Zar je ekonomija nevažna?“. To se ove godine može dogoditi Demokratama, može im se osvetiti, jer Demokrate na čelu sa Bajdenom u prvi plan stavljaju ideološka načela – odbranu demokratije ili pitanje abortusa. To jeste važno, ali ne i najvažnije pitanje, jer najvažnija pitanja su ekonomija, inflacija, zašto su gorivo, gas, mlijeko, hljeb, životne namirnice značajno skuplji – pojašnjava Avdović.

Procjene da bi Republikanci mogli preuzeti Predstavnički dom, dok je utrka za Senat nešto neizvjesnija, Avdović smatra objektivnim i u skladu sa tradicijom da stranka koja ima predsjednika na polovini njegovog mandata obično gubi većinu u Predstavničkom domu. Isto se desilo i Donaldu Trampu prije četiri godine.

- Od tad se Demokrate drže na toj klimavoj većini. Sve su pretpostavke da će izgubiti i ima istine da bi to moglo biti dodatno opterećenje za predsjednika Bajdena. To će zakočiti ono što on namjerava učiniti, što znači da će se njegove sljedeće dvije godine u Bijeloj kući, posebno ako se odluči da učestvuje u narednoj predsjedničkoj utrci 2024., svesti zapravo na političko preživljavanje – ističe Avdović.

Raste strah od rata

S pojavom Donalda Trampa na političkoj sceni, a posebno nakon posljednjih predsjedničkih izbora raste strah od većih nemira, pa čak i građanskog rata na tlu SAD. Tramp nikad nije priznao pobjedu Džoa Bajdena, njegove pristalice u januaru prošle godine napale su Kapitol, a sa njihovim prijetnjama da će započeti rat ako Tramp bude optužen, rastu procenti zabrinutih Amerikanaca.

- To je sasvim ispravna analiza, u mnogim medijima je slična, koja svodi ove izbore na dva politička tabora. Ne nužno samo na republikance odnosno konzervativce i demokrate i liberale, već dva tabora koja različito posmatraju budućnost SAD. Na jednoj strani su tzv. MEGA (Make America Great Again), Trampovi republikanci, koji još uvijek ne vjeruju da je Bajden dobio izbore, već da ih je pokrao. Spremni su na nasilje i pokazali su to 6. januara 2021. uoči inauguracije predsjednika Bajdena kada je bilo i žrtava. Drugi su demokrate i liberali koji govore da to nasilje vodi u negiranje, potiranje američkih demokratskih principa i demokratije uopće. U međuvremenu, svi mi to uvećano nasilje, direktno i brojem žrtava po gradovima, osjećamo. Ono je drastično povećano i nikad nismo imali veće nasilje od Njujorka, Filadelfije, Los Anđelesa, Čikaga i drugih velikih gradova – ističe Erol Avdović.

Važna uloga Bosanaca

Bajdenova pobjeda u BiH, zbog njegove uloge tokom agresije na BiH i poznavanja situacije u našoj zemlji, svojevremeno je dočekana i sa dozom euforije. Najavljivalo se rješenje brojnih otvorenih pitanja, ali je utisak da se na polovini njegovog mandata pozicija BiH nije uspjela ili nije ni pokušala nametnuti u američku vanjskopolitičku agendu.

- Kad mi Bosanci, u Americi ili BiH, prigovaramo Bajdenovoj administraciji da nas je izigrala, ja bih rekao da mi nismo dovoljno dobro „zaigrali“, sportskim rječnikom rečeno. I tu bih se zaustavio – kaže Avdović.

U SAD živi više od 300.000 građana BiH, a bez obzira na njihovu brojnost Avdović je uvjeren da će njihovi glasovi, posebno u tijesnim utrkama dva duboko podijeljena tabora, biti veoma važni. U ključnih desetak država, gdje živi najveći broj naših državljana, svaki glas će biti važan, kaže novinar i analitičar Erol Avdović.