I ekonomskim stručnjacima teško je procijeniti vodi li posljednji val rasta cijena goriva, ali i plina, ka daljnjim poskupljenjima namirnica i usluga, ali je ekonomska situacija u BiH već mjesecima dovoljno teška.
DOBRE VIJESTI ZA GRAĐANE
UPOZORENJA
Cijene plina rastu po četvrti put u ovoj godini, vrijednost eura pada, a s njom i KM, a konkretnih i sistemskih mjera nema
EPBiH: Struja se ne smije koristiti za zagrijavanje. Arhiv
I ekonomskim stručnjacima teško je procijeniti vodi li posljednji val rasta cijena goriva, ali i plina, ka daljnjim poskupljenjima namirnica i usluga, ali je ekonomska situacija u BiH već mjesecima dovoljno teška.
U zimu ulazimo s rekordnim cijenama peleta i ogrjeva, cijene plina rastu po četvrti put u ovoj godini, vrijednost eura pada, a s njom i KM, a konkretnih i sistemskih mjera, pa čak ni preporuka vlasti – nema.
Nakon kraće pauze cijene goriva proteklog vikenda ponovo su na oko 3,5 KM. Litar dizela u Sarajevu i Mostaru koštao je od 3,26 do 3,56 KM, u Tuzli od 3,11 do 3,56, a u Zenici od 3,36 do 3,56 KM.
Još polovinom septembra direktorica MMF-a Kristalina Georgieva upozorila je da bi oštra zima mogla dovesti i do društvenih nemira u Evropi.
Profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e Ljiljan Veselinović kaže da je teško davati bilo kakve procjene u situaciji ovolike neizvjesnosti i mnogo faktora koji mogu utjecati na razvoj događaja u narednim mjesecima.
Veselinović: Svi štede, osim nas. Ekonomski fakultet UNSA
- Države koje mogu da utiču na cijene goriva u svijetu očito ne žele da imamo nižu cijenu, s obzirom na to da je OPEC donio odluku da ograniči proizvodnju. Naravno da rat u Ukrajini i sankcije koje se uvode imaju značajan uticaj. Radi se o političkim igrama koje se očito moraju završiti kako bi se stanje stabilizovalo, pa zato ne postoji ni ekonomski model koji bi mogao dati precizan odgovor na kretanje u bliskoj budućnosti - kaže Veselinović.
Navodi dobre primjere iz zemalja EU koji bi se trebali primijeniti i u BiH, a mjere štednje i solidarnost na prvom su mjestu.
- Nedavno smo vidjeli da je Francuska poslala određenu količinu plina Njemačkoj. Mislim da su države Zapada prilično ozbiljno i na vrijeme shvatile potrebu da se štede energenti. Sveukupno, cilj je da se pokuša smanjiti potražnja, a time i cijene, čime bi se smanjila i zavisnost. Kod nas smo vidjeli samo upozorenje “Elektroprivrede” da, ako budemo koristili struju za zagrijavanje, nećemo je imati prema trenutnoj cijeni. Generalno, nemamo politika koje su usmjerene na smanjenje potrošnje - pojašnjava Veselinović.
Tvrdi da je sve ad hoc, bez jasnih mjera i planova.
- Cijene goriva su porasle davno, a ovi nisu u stanju da konačno usvoje ili odbace izmjene Zakona o akcizama. Nisam optimističan da će se to u skorijoj budućnosti promijeniti, a do tada ćemo mi, građani, biti ponovo prepušteni sami sebi da se snalazimo. Sigurno nezaposlenim osobama znači i pomoć od 100 KM, ali treba razmisliti šta neko u ovakvoj situaciji može s tih sto maraka - dodaje Veselinović.
Dobrim planovima smatra one iz KS i drugih sredina koje razmišljaju o otvaranju pogona za proizvodnju peleta. Vjeruje da su cijene plina, pa i energenata u cjelini, dosegle maksimum, te da ne postoji osnov za daljnji rast.
- U ovom periodu nema osnova za poskupljenje struje, osim u slučaju da dođe do naglog rasta potrošnje. Generalno, potrebne su nam konkretnije mjere, a meni najviše smeta to što nema sistemskog pristupa - ističe Veselinović.
VREMENSKA PROGNOZA
ODRŽAN ŽRIJEB U NIONU