Generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH Haris Plakalo izjavio jer za Fenu da je današnja preporuka Evropske komisje za sticanje uslovnog statusa kandidata u decembru ove godine ipak ohrabrenje za BiH, ali i da je izvještaj Evropske komisije o napretku zemalja zapadnog Balkana prema EU, a koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu relativno negativan te oslikava trenutno stanje u kojem se nalazi Bosna i Hercegovina.

- Prijedlog za sticanje uslovnog statusa kandidata u decembru u ovom momentu je veliko ohrabrenje za BiH i dolazi u najosjetljivijem periodu u BiH koji će za rezultat imati stabilizaciju odnosa u BiH i vraćanje BiH na trasu jačeg pristupa u procesima EU integracija te će svakako donijeti BiH dosta benefita, koje će osjetiti svi građani BiH - kazao je Plakalo.

Bez nekih značajnih pomaka

Ipak, dodao je, izvještaj koji je danas objavljen za Bosnu i Hercegovinu relativno je negativan, bez nekih značajnih pomaka u svim oblastima.

Politički kriterij koji je ocijenjen kao negativan u okviru kojeg se navodi blokiranje zakonodavne i izvršne vlasti do ljeta 2022.godine, te procesi pokretanja vraćanja nadležnosti sa državnog nivoa na nivo entiteta RS, detektovani su i označeni kao destabilizirajući za daljnje funkcionisanje BiH i implementaciju svih odluka koje su pred BiH.

Nema pomaka u kriteriju pravosuđa, borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, osnovnih ljudskih prava, reforme javne uprave, koji su ključna poglavlja izvještaja.

Crna Gora je djelimično ispred svih zemalja

Ipak, kaže Plakalo, ističe se kako je napravljen određeni pomak kada su u pitanju procesi javnih nabavki usvajanjem zakona u Javnim nabavkama u Augustu ove godine, kao i poboljšanje poglavlja koje se odnosi na migracije unutar BiH.

U komparaciji sa ostalim zemljama unutar regiona, BiH je zbog vrlo kompleksnih političkih odnosa na začelju ovog izvještaja, dok se za Srbiju navodi kako je njena usklađenost sa EU manja za 19 procenata u odnosu na 2020. godinu, te je sa 64 posto usklađenosti politike sa EU spala za 45 procenata što nije svakako zanemarivo. 

Crna Gora je djelimično ispred svih zemalja, ali je naglašeno kako ta zemlja ne sprovodi program agedne EU zbog unutrašnje političke situacije. Od Sjeverne Makedonije zahtijeva se da ne donosi ad hoc riješenja već da implementira zakone u praksi, dok se od Albanije traži jača borba protiv pranja novca. Za Kosovo je navedeno kako su ispunjeni svi uvjeti za ukidanje viznog režima te je data preporuka da se isti od strane EU što brže ukine.