HDZ kao stranka koja je dobila najveću podršku hrvatskog naroda na izborima, prilikom razgovora o formiranju nove vlasti na nivou BiH razgovarat će sa svim bošnjačkim strankama koje novoj parlamentarnoj većini mogu dati puni legitimitet za formiranje budućeg saziva Vijeće ministara. U taj krug ne ubrajaju Demokratsku frontu Željka Komšića.
Istakao je ovo za "Glas Srpske" visoki funkcioner HDZ-a Predrag Kožul navodeći kako zbog ponovljenog izbornog inženjeringa prilikom izbora Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ali i njegovih izjava i poruka, ne dolazi u obzir bilo kakav koalicioni dogovor sa DF-om.
Na pitanje da li će HDZ zajedno sa SNSD-om, s obzirom na to da SDA bez DF-a ne može obezbijediti neophodnu bošnjačku većinu za novu vlast na državnom nivou, ući u pregovore sa predstavnicima "Trojke", koju čine partije Narod i pravda, SDP BiH i Naša stranka, Kožul nije htio otvoreno da odgovori. Kako je rekao, još je rano o tome govoriti iako, kako je dodao, u HDZ-u su već počeli sa pravljenjem određenih matematika i kalkulacija.
- Hajde da malo prvo pričekamo, da vidimo konačne rezultate. Naš stav je da ćemo sa svima razgovarati, osim sa DF-om. Ako SDA može bez njih imati neophodnu bošnjačku većinu, znači određeni broj ruku i stolica u Parlamentu BiH, onda možemo i sa njima. Što se tiče HDZ-a, sve karte su otvorene. Prihvatit ćemo sva logična i razumna rješenja - dodao je Kožul poručujući da mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara ovog puta pripada nekom od hrvatskih zvaničnika i da je to nešto što nije uslov HDZ-a, već logika stvari.
Politički analitičar Pejo Gašparević smatra da je još preuranjeno govoriti o postizbornim koalicijama i formiranju nove vlasti, te da su izjave koje se mogu čuti posljednjih nekoliko dana, u stvari, zauzimanje što boljih startnih pozicija.
- Doduše, ove izjave govore i o eventualnim planovima pojedinih partija, pa i HDZ-a. Stranke okupljene oko HDZ-a neće više dozvoliti da budu predmet manipulacija, uslovljavanja i igara od strane SDA. Uostalom, ubuduće to više neće biti ni moguće, jer su nametnute izmjene Izbornog zakona od strane Kristijana Šmita dale jednu vrstu zaštite Hrvatima, osnaživši mehanizme zaštite - kaže Gašparević.
