Akademik Suad Kurtćehajić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i predsjednik Bosanske akademije nauka i umjetnosti “Kulin ban”, gostujući u emisiji Sedam plus Hayat televizije kazao je da je BiH imala najvećeg srednjovjekovnog vladara na Balkanu.

Jedinstven narod

Kaže da susjedne zemlje nikada nisu vladale nad BiH u tom vremenu.

- Svi stanovnici srednjovjekovne Bosne zvali su se Bošnjani, nezavisno od religije. Kralj Tvrtko I Kotromanić je bio najveći vladar tog vremena na Balkanu. Mi smo među najstarijim narodima Evrope, a naši vladari su vladali Srbijom. Posljednji je bio kralj Stjepan Tomašević. Nikada nijedan srpski vladar nije vladao Bosnom – kaže Kurtćehajić.

Podsjeća da su se svi stanovnici srednjovjekovne Bosne nazivali jednim imenom – Bošnjaci.

- Ilija Garašanin, jedan od najvećih boraca za Veliku Srbiju, je govorio da u Bosni žive Bošnjaci muhamedanske, katoličke i pravoslavne vjere. Onda se šalje pop Bogoljub Petrović sa zadatkom da izvrši srbizaciju Bosne i od tada se napušta termin Bošnjaci, a uvodi Srbi. U katedrali u Sarajevu stoji da su je gradili Bošnjaci katoličke vjeroispovijesti. Dakle, bili smo jedinstven narod, bez obzira na religiju – pojašnjava Kurtćehajić.

Vrhovni tumač

Budućnost BiH vidi u tome da se njeni stanovnici nacionalno izjašnjavaju kao Bosanci.

- Smatram da je budućnost BiH u tome da se nacija određuje teritorijalno. Po tome bismo nacionalno bili Bosanci, što podrazumijeva i Hercegovce, a etnički Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Dakle, ta dva pojma treba razgraničiti – kazao je Kurtćehajić.

Ukazuje da je Dejtonski mirovni sporazum manjkav i kao takav pravno pobojan.

- Dejtonski mirovni sporazum može se pravno osporiti iz nekoliko razloga. Prvi je taj što SR Jugoslavija kao jedna od zemalja potpisnica nije bila međunarodno priznata kao država sve do 1996. godine. Drugi se odnosi na činjenicu da je potpisan pod prisilom međunarodne zajednice. To se treba predstaviti visokom predstavniku  Kristijanu Šmitu (Christian Schmidt) i međunarodnoj zajednici koji su nam napravili nefunkcionalan sistem. Član III/5.a) Ustava BiH govori o dodatnim nadležnostima koje se mogu prenijeti na institucije BiH u pitanjima očuvanja teritorijalnog integriteta, suvereniteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiH. Jedinstvena policija je sigurno jedna od potreba zaštite tih kategorija. Šmit ima mogućnost da na osnovu ove odredbe donese odluke o prenosu nadležnosti na BiH i to mu treba stalno ponavljati i ukazivati. On je vrhovni tumač Dejtonskog mirovnog sporazuma. To je slovo Dejtona – poručuje Kurtćehajić.