Sakib Mahmuljin, nekadašnji komandant Trećeg korpusa Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), kojeg je Apelaciono vijeće Državnog suda u aprilu ove godine osudilo na jedinstvenu kaznu zatvora od osam godina za zločine počinjene 1995. u Vozući i Zavidovićima, nije na izdržavanju kazne i nalazi se na liječenju u Turskoj, potvrđeno je Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Dok pojedine organizacije iz Republike Srpske smatraju da je Mahmuljin - zbog nemara pravosuđa - pobjegao, iz Državnog suda kažu da mu nisu bile izrečene mjere zabrane i da nije upućen na izdržavanje kazne.

Mahmuljinova braniteljica Vasvija Vidović potvrdila je za BIRN BiH da se on nalazi na liječenju u Turskoj.

- Dostavljena mi je dokumentacija koju sam proslijedila Sudu - kazala je Vidović.

Iz Suda Bosne i Hercegovine je, na upit BIRN-a BiH, pojašnjeno kako Mahmuljin nije upućen na izdržavanje kazne zatvora, te da su putem braniteljice upoznati da se nalazi na liječenju u Turskoj. Objasnili su kako obavljaju potrebne izviđajne radnje u pogledu navoda braniteljice, te da će u daljem toku postupka upućivanja poduzeti adekvatne zakonske radnje.

- Sud napominje da osuđenom, u toku krivičnog postupka, a sve do okončanja istog, nisu bile izrečene mjere zabrane - navedeno je u odgovoru.

Milorad Kojić, direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Republike Srpske, kazao je za BIRN BiH kako je Državni sud neizricanjem bilo kakvih mjera zabrane napuštanja teritorije BiH, ali i nedonošenjem uputnog akta za izdržavanje kazne, nakon drugostepene presude na koju nije bilo mogućnosti žalbe i koja je, samim tim, postala pravosnažna, omogućio Mahmuljinu “da pod izgovorom liječenja, izvrši bjeg“.

Trebao tražiti odobrenje od Suda

Kazao je kako je i Mahmuljin nakon presude, znajući da će Sud donijeti uputni akt koji se tiče njegovog izdržavanja kazne, trebao tražiti odobrenje od Suda za odlazak na liječenje u drugu državu.

“Da je donesen uputni akt u skladu sa zakonom, lice koje je pravosnažno osuđeno – Mahmuljin, može tražiti odlaganje izvršenja kazne zbog zdravstvenih razloga, o čemu odlučuje Sud. U ovome slučaju je on već obavijestio Sud da se nalazi u Turskoj“, kazao je Kojić.

On očekuje da Sud BiH izda zahtjev za Mahmuljinovu ekstradiciju iz Turske, a samim tim i međunarodnu potjernicu.

- Ovdje se radi o klasičnom bijegu s ciljem izbjegavanja izdržavanja kazne od osam godina - kazao je Kojić.

Nisu oduzeti lični dokumenti

Branimir Kojić, predsjednik općinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca te nestalih civila Srebrenice, reagovao je nakon informacije o Mahmuljinovom odlasku u Tursku. Napominje da se porodice osjećaju poniženo.

- Imao smo priliku upoznati majku koja je držala fotografiju svog sina kojem su ‘mudžahedini’ odsjekli glavu. Kako je njoj danas? Ona je ubijena kada i njen sin, i kada je Sud BiH ‘nagradio’ Mahmuljina, a sada će biti ubijena treći put - kazao je Kojić.

Za njega je Sud BiH kriv jer Mahmuljinu nisu oduzeti lični dokumenti, pa je tako mogao napustiti državu.

Mahmuljin je osuđen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na godinu, za ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika na godinu i po, i za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika na šest i po godina, te mu je izrečena jedinstvena kazna od osam godina zatvora.

U presudi, koju je u aprilu izrekao predsjedavajući Apelacionog vijeća Hilmo Vučinić, navodi se da je Mahmuljin propustio poduzeti nužne i razumne mjere da spriječi ubistva i nečovječna postupanja nad ratnim zarobljenicima, sanitetskim osobljem i civilima jer je znao ili imao razloga znati da se njemu podređeni pripadnici Odreda “El-Mudžahidin” spremaju počiniti krivična djela.

Suđenje Mahmuljinu je počelo u martu 2016. godine

Utvrđeno je da se prilikom operacije “Proljeće 95-II”, koju su u drugoj polovini jula izvodile jedinice Trećeg korpusa, među kojima je bio i Odred “El-Mudžahidin”, predao određeni broj pripadnika Vojske Republike Srspke (VRS), koji su bili u logoru Odreda “13. kilometar” u blizini Kamenice (općina Zavidovići), jedan zarobljenik je ubijen i odsječena mu je glava, dok su drugima nanošene tjelesne i duševne povrede.

Pored toga, utvrđeno je da su, u okviru operacije “Farz”, u septembru 1995. pripadnici Odreda u blizini sela Kesten oteli 63 zarobljena vojnika i tri civila od Petog bataljona 328. brdske brigade ABiH i odveli ih u logor “13. kilometar”, gdje su vatrenim i hladnim oružjem ubili 52 zarobljenika, od kojih je deset pronađeno i identifikovano, dok se ostali vode kao nestali.

Ostali zarobljenici i civili, kako se navodi u presudi, udarani su palicama, šipkama, šlaufima, pesnicama, te izlagani elektrošokovima.

Suđenje Mahmuljinu je počelo u martu 2016. godine.

Sud BiH je u prvostepenom postupku proglasio Sakiba Mahmuljina krivim i osudio ga na deset godina zatvora jer nije spriječio i kaznio zločine koje su počinili pripadnici Odreda “El-Mudžahidin”, jedinice iz sastava Trećeg korpusa, kojima je bio direktno nadređen.

Apelaciono vijeće Suda BiH je u septembru 2021. uvažilo Mahmuljinovu žalbu i ukinulo prvostepenu presudu, a krajem novembra 2021. počeo je obnovljeni postupak.