NA LISTI I BIH

Turistički vodič uglednog britanskog "The Guardiana": Pet balkanskih zemalja koje trebate posjetiti

Završili ste sa Španijom, Italijom i Grčkom? Ove zemlje nude spektakularne krajolike, netaknuta mjesta za kupanje, drevne gradove i pristupačne cijene, navodi se u uvodu teksta

The Guardian: Sarajevo uspoređivali sa Istanbulom ili Jerusalemom. Agencije

E. Ć. / The Guardian

8.8.2022

Ugledni britanski list The Guardian objavio je turistički vodič u kojem su savjetovali svoje čitaoce da posjete pet balkanskih zemalja, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

- Završili ste sa Španijom, Italijom i Grčkom? Ove zemlje nude spektakularne krajolike, netaknuta mjesta za kupanje, drevne gradove i pristupačne cijene - piše The Guardian u uvodu teksta pod naslovom "Divlji istok: Pet balkanskih zemalja koje trebate posjetiti".


Crna Gora

Prva na listi preporuka britanskog lista je Crna Gora.

- Uz Jadran na jugu i planinske lance na sjeveru, Crna Gora je dobro mjesto za jednostavno kombinovanje odmora na plaži s aktivnijim odmorom. Plaža je usredotočena na srednjovjekovni grad Budvu, koji ima pješčanu i obalu dugu 35 km. Skadarsko jezero, najveće u južnoj Evropi, udaljeno je oko sat vremena vožnje i savršeno je za vožnju čamcem među lokvanjima i dalmatinskim pelikanima - navodi The Guardian, koji dodaje kako je nezaobilazan i Bokokotorski zaljev koji je nalik fjordu, a okružen je planinama i pod zaštitom je UNESCO-a.

Ističe se kako se oko njegove obale nalazi nekoliko srednjovjekovnih gradova, mnoge ckrve i samostani, a da turisti mogu posjetiti i malo barokno mjesto Perast i malo ostrvo Gospe od Škrpjela. Svojim čitaocima su preporučili i spektakularni pogled u Kotoru, sa tvrđave Sveti Ivan do koje vodi 1.355 stepenica.

Među onim što se treba posjetiti u Crnoj Gori, The Guardian je naveo i znamenitosti na vrhu planine vladara Petra II Petrovića Njegoša iz 19. stoljeća, potom Cetinje, bivšu prijestolnicu i Manastir Ostrog, koji je sagrađen u litici.

- Tu je i nacionalni park Durmitor sa svojim šumama, jezerima i planinama, koja su krajnje odredište za avanturu na otvorenom u Crnoj Gori. Žabljak, najviši grad na Balkanu (1.456 metara), također dobra je baza. Posjetitelji mogu zip-lajnom preći iznad više od 3 km dubokog kanjona Tare. Posjetite i na rafting na rijeci Tari te plivajte ​​u Crnom jezeru - piše u tekstu.


Kosovo

The Guardian preporučuje i Kosovo, a u tekstu navodi kako je ta zemlja proglasila nezavisnost od Srbije 2008. godine i uglavnom je neotkrivena turistička destinacija. Ističe se da su na Kosovu male gužve, a da ga karakterišu i niske cijene.

Kosovo bez izlaza na more sastoji se od dvije velike ravnice okružene planinama s 50 vrhova viših od 2.000 metara. To znači izvrsno planinarenje, jahanje i skijanje. Kako nema more, na Kosovu je popularno kupanje u prirodnim bazenima. Slapovi Mirusha imaju kanjone, špilje i 13 jezera. 

U Prištini, glavnom gradu, i u drugom gradu Prizrenu postoji živahan noćni život. To je dijelom zahvaljujući tome što ova balkanska država ima najmlađu populaciju u Evropi, više od 65 posto ljudi mlađe je od 30 godina. Ova dva grada također imaju mnogo džamija, muzeja i spomenika - navodi se, između ostalog, u tekstu The Guardiana.






Slovenija

Britanski list za glavni grad Slovenije Ljubljanu navodi kako je to šarmantan grad koji ima planine, jezera, šume, vrhunska vina, te i mali dio obale.

- Ljubljana, kompaktni glavni grad, izgrađena je oko rijeke Ljubljanice, s baroknim i habsburškim zgradama na obje obale. Teško je nadmašiti čašu vina na terasi uz rijeku, a grad posjeduje i dvorac na brežuljku, umjetničke galerije, pozorišta i muzeje (s jedinim cjelovitim kosturom mamuta u Evropi u Prirodoslovnom muzeju), kultnu arhitekturu iz 20. stoljeća koju su izradili Slovenci Jože Plečnika kao i šumoviti park Tivoli.

Između ostalog, The Guardian ističe kako je Slovenija vinska zemlja. 

- Živahni Maribor može se pohvaliti najstarijom vinovom lozom na svijetu. I dobar je za boravak na farmi - navodi The Guardian.


Bosna i Hercegovina

Za Bosnu i Hercegovinu se piše kako je to još jedna zemlja koja je povezana s ratovima iz 1990-ih godina. U tekstu piše da su Sarajevo zbog svog starog grada Baščaršije, prepunih bazara, džamija i restorana uspoređivali s Istanbulom ili Jerusalemom.

No novija historija nije zaboravljena stoga možete posjetiti Historijski muzej i Muzej "Tunel spasa" koji pričaju priču o četverogodišnjoj opsadi koja je ubila 10.000 ljudi 1990-ih.

Mostar, na jugu, druga je najveća atrakcija, poznat po svom prekrasnom Starom mostu – posjetitelji mogu platiti da skoče s njega ako se usude. Manje turistički je Arslanagića most u lijepom gradu Trebinju na krajnjem jugozapadu - piše The Guardian.

Britanski list preporučuje i Travnik, bivšu osmansku prijestolnicu, kao i Jajce zbog svog spektakularnog vodopada. Kao atrakciju navodi i rafting, ističući kako je jedna od najboljih regija za to oko grada Bihaća, zbog bh. ljepotice Une.

- Ostale aktivne opcije uključuju višednevna planinarenja nacionalnim parkom Sutjeska, noćenje u planinarskim kolibama i 10-dnevnu TransDinarica brdsko-biciklističku stazu od Mostara do Sarajeva. Vozači odsjedaju u pansionima s doručkom i privatnim smještajima i jedu domaću hranu. Zimi je pristupačno skijanje na Bjelašnici i Jahorini, južno od Sarajeva - piše The Guardian.


Sjeverna Makedonija

- Sjeverna Makedonija je planinska, ali zelena balkanska država. Iako možda nema izlaza na more, blagoslovljena je jezerima od kojih je najpoznatije Ohridsko. Ono je jedno od najstarijih i najdubljih u Evropi, ali tu su i Prespansko, Dojransko i više od 50 manjih ledenjačkih jezera - navodi se u tekstu The Guardiana.

Kao najveća atrakcija navodi se Ohridsko jezero, koje je okruženo drevnim samostanima, barovima na plaži i ribljim restoranima, a pod zaštitom je UNESCO-a.

Za Skoplje se navodi da je manje privlačan grad, ali da zadržava bizantsku utvrdu i otomansko središte. Međutim, glavni grad Sjeverne Makedonije ima i moderne dodatke kao što je Muzej savremene umjetnosti, piše The Guardian.






Video
Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.