Tradicionalna Šehidska dova bit će proučena u Žepi 17. jula, a centralna manifestacija povodom obilježavanja 27. godišnjice pada Zaštićene zone UN-a Žepa i zločina na ovom području počet će u 10:30 sati.

Brojnim sadržajima i ove godine se obilježava Dan sjećanja na pad Zaštićene zone UN-a Žepa, a ovim povodom u ponedjeljak, 25. jula, u 17.15 sati u haremu Alipašine džamije u Sarajevu biće proučen Jasin i Šerif komandantu Žepske brigade ARBiH Avdi Paliću i šehidima Mehmedu ef. Hajriću i Amiru Imamoviću, dok je u 18:30 sati planirana posjeta Šehidskom mezarju Kovači i učenje Jasina prvom predsjedniku RBiH Aliji Izetbegoviću i šehidu Sinanu Ćeski i ostalim šehidima.

Dan ranije, 24. jula, u nedjelju, planirana je posjeta Mreže mladih Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo prilikom čega su planirane radne aktivnosti u i oko Memorijalnog kompleksa u Žepi.

U sklopu programskih aktivnosti MIZ Žepa organizovaće 23. jula, u subotu, kulturno-historijski čas za omladinu iz Žepe, a planiran je i prevoz iz Sarajeva (Stup) u 8.00 sati.

Porušeno obnovili

- Genocid je tema koja određuje i našu prošlost i našu budućnost. Programe sjećanja ne organiziramo da bismo se samosažaljevali, već da ostanemo budni u tom zadatku očuvanja naših korijena i našeg identiteta. Ovaj narod imao je svoje dramatične i tragične trenutke, ali i svoje blistave pobjede. To nas drži na ovom prostoru - kazao je za Fenu Elvedin ef. Selimović, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Žepa.

Dodaje da su malobrojna povratnička zajednica te da dijele sudbinu sličnih krajeva o ovom dijelu BiH. 

- Porušeno smo obnovili, mnogo toga izgradili. Ne možemo više govoriti o povratku i povratnicima. Nakon dvije decenije, to su ljudi koji nigdje drugo ni ne žele da žive. Ima među njima domaćina, mladih ljudi i poljoprivrednika, ali uglavnom je to staračka populacija. U medijima nas ponekad prebrojavaju, ali mi time nismo opterećeni, jer ima nas sasvim dovoljno da život u ovoj kotlini ne prestane - ističe ef. Selimović.

Dodaje da su mnogi pomogli Žepi, a da naročita zahvalnost ide Federalnom ministarstvu za izbjeglice i raseljena lica, ministru Edinu Ramiću i njegovim saradnicima.

- Naše potrebe i dalje su infrastrukturne. Moramo se okrenuti nekim novim mogućnostima i prilikama da se naši ljudi okupljaju na ovim prostorima. Moramo razmišljati o mogućnostima vikend turizma, načinu na koji ćemo pokazati i iskoristiti naše prirodne ljepote.Vrijeme traži takve projekte - rekao je ef. Selimović.

Održan sastanak

Ističe da Žepa ima zdrav zrak, netaknuto okruženje, dobru vodu i hranu, planinske vijence i dolinu Drine, te da će trebati više odvažnosti i spremnosti da se promijeni kompletan pristup ovom kraju.

Ramo Čardaković u ime Upravnog odbora 185. Žepske brigade Armije RBiH pozvao je Zlatne ljiljane, RVI, šehidske porodice, borce iz Žepe i stanovništvo regije Žepa, kao i građane BiH da se pridruže ovogodišnjem obilježavanju. Dodao je da je obezbijeđen prevoz iz Sarajeva u 7.30 sati sa sljedećih lokacija: Dobroševići- Bojnik- Stup-Vjećnica -Žepa (prvi autobus), Sokolje-Zabrđe-Stup-Vijećnica -Žepa (drugi autobus) i Vogošća-Kobilja Glava- Vijećnica-Žepa (treći autobus). Mladićeve snage paljbu po položajima UN oko Žepe počele su 7. jula 1995. godine, sa namjerom da preplaše i istjeraju bošnjačko stanovništvo.

Snage bosanskih Srba otvorile su 9. jula 1995. vatru na kontrolni punkt UN-a, a na Žepu 10. jula. Na dan pada Srebrenice, 11. jula, granatirano je jedno selo kod Žepe.

Tokom tri odvojene runde pregovora, predstavnici vojske bosanskih Srba su nastojali da natjeraju bošnjačko stanovništvo da napusti Žepu, prijeteći im vojnim napadom. Prvi krug pregovora održan je 13. jula. Tom prilikom su se na kontrolnom punktu ukrajinskog UNPROFOR-a iznad Žepe sastali komandant Rogatičke brigade, pukovnik Rajko Kušić, u pratnji generala Zdravka Tolimira, i predstavnici lokalnih bosanskih vlasti.

Bosanski Srbi su rekli da je "Srebrenica pala i da je sad red na Žepu".

Tolimir je predstavnicima Bošnjaka iz Žepe ponudio dvije mogućnosti: "evakuaciju cijelog stanovništva na isti način kao što je to izvršeno u Srebrenici, ili vojnu akciju Srba". Predstavnici Žepljaka odlučili su da odbiju takav prijedlog. Rano ujutro 14. jula izvršen je napad velikih razmjera na enklavu Žepa.

Uveče 14. jula 1995. vojne snage bosanskih Srba su ušle u džep sa sjeverozapada, ponovo zauzeli dio teritorije i zapalili sela. Dana 19. jula 1995. prestalo je granatiranje i pucanje na Žepu, a Ratko Mladić se u Han-Kramu sastao s generalom Rupertom Smitom (Smith) iz UNPROFOR-a. U Mladićevoj pratnji bili su Zdravko Tolimir i pukovnik Inđić.

Na sastanku su razgovarali o Srebrenici te, između ostalog, o povlačenju holandskog bataljona, situaciji u Žepi i slobodi kretanja UNPROFOR-a i UNHCR-a.

Okončanje evakuacije civila

Mladić je izjavio da je Žepa pala u 13:30 sati tog dana, što nije bilo tačno. Drugi krug pregovora predstavnika snaga bosanskih Srba i Bošnjaka iz enklave održan je 19. jula 1995. poslijepodne na ukrajinskom kontrolnom punktu.

Mladić i Tolimir sastali su se s tri predstavnika lokalne civilne vlasti iz Žepe. Od Bošnjaka je zahtjevano da predaju oružje i stave ga pod kontrolu UNPROFOR-a, te da će zatim biti registrovani.

Bit će smatrani ratnim zarobljenicima do razmjene koja se treba izvršiti u roku od pet do 15 dana, a Mladić im je garantovao bezbjednost. Pošto strane nisu postigle dogovor, 21. jula 1995. nastavljen je napad na Žepu. Treći krug pregovora održan je 24. jula 1995. godine.

Prisutni su bili predstavnik iz enklave Žepa Hamdija Torlak, general Mladić, komandant Rogatičke brigade Rajko Kušić i Zdravko Tolimir. Dana 24. jula 1995. oko 18:30 sati postignut je dogovor o evakuaciji civila iz Žepe. Transport žena i djece počeo je 25. jula 1995.

Na punktu UNPROFOR-a 27. jula zarobljeni su komandant odbrane Žepe Avdo Palić i članovi Ratnog predsjedništva Žepe Mehmed ef. Hajrić i Amir Imamović. Nakon okončanja evakuacije civila, stotine, većinom vojno sposobnih, Bošnjaka potražilo je spas preko Drine u Srbiju, gdje je mnoge od njih registrovao Međunarodni komitet Crvenog krsta (MKCK), a kasnije su pušteni na slobodu.

Ostali Bošnjaci, koji nisu prešli u Srbiju, probili su se, kroz brojne zasjede, prema slobodnoj teritoriji pod kontrolom Armije Republike BiH. Tokom napada na Žepu i kasnije tokom probijanja do slobodne teritorije poginulo je na desetine Bošnjaka.

U haremu džamije Mehmed ef. Hajrić 2019. godine otvoren je Memorijalni centar u Žepi, gdje su ispisana imena 495 ubijenih Žepljaka tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995.