Redovni izvještaji Evropskog parlamenta nisu obavezujući, bilo ih je mnogo u prošlosti, ni ovaj posljednji se mnogo ne razlikuje od prethodnih, ali je ipak pozitivno što je danas Evropski parlament ponovo ukazao na značaj i hitnost rješavanja problema u BiH, poput provedbe presuda vezanih za izborno zakonodavstvo. Ovo je za „Avaz“ izjavio Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH.

Građanski model

Plakalo naglašava da su europarlamentarci prepoznali da prijedlozi njihovih kolega iz Hrvatske nemaju veze sa presudama Evropskog suda za ljudska prava.

- EU je pokazala da u BiH želi vidjeti jedan model koji je proevropski, građanski, jer nisu usvojeni amandmani predstavnika Hrvatske, a koji se tiču oslanjanja na strateški kompas EU i imputiranja, na neki način, tog pojma konstitutivnosti. Dvije najvažnije sekvence su te da se BiH poziva da što brže implementira presude Međunarodnog suda za ljudska prava i da se time omogući svima u BiH da budu birani, te da se ubrzaju pregovori koji bi rezultirali pozitivnim rješenjem za izmjene izbornog zakonodavstva – kaže Plakalo.

Dodaje kako je važno da su ponovo prepoznate secesionističke politike i da je skrenuta pažnja na propagatore tih politika.

- Time je dat alarm ne samo BiH već i zemljama EU, pa i Evropskoj komisiji da može na osnovu ovakvih izvještaja Evropskog parlamenta struktuirati buduće politike prema BiH. Ponovo se poziva da se secesionističke i nacionalističke politike uklone iz društveno – političkog etera u BiH. Izvještaj Evropskog parlamenta je pokazatelj u koliko nezavidnoj situaciji se mi nalazimo. Mi smo bukvalno u komparaciji sa Kosovom od svih zemalja regije, jer su sve zemlje regije puno ispred BiH na evropskom putu – dodaje Plakalo.

Iako BiH posjeduje sve kvalitete da ih sustigne, ali politička situacija diktira tempo rada institucija. Plakalo podsjeća da je ovaj saziv Parlamentarne skupštine BiH diskutirao o više od 70, a usvojio tek desetak zakona.

Interes da nikad ne uđemo u EU

- To je porazna činjenica. Mi konstantno čekamo da nam neko rješava probleme, a to neće niko raditi umjesto nas. Stalno smo zaokupljeni nekim svojim političkim odnosima, bliže se i opći izbori i pitanje je koliko svima u BiH odgovara da idemo ka EU. Građanima bi najviše odgovaralo, jer to otvara mnogo fondova, mnogo prilika i za mlade ljude i kroz sistem obrazovanja i na druge načine. Statusom kandidata naša država bi dobijala mnogo više sredstava, a u ovom teškom periodu u kojem mi jesmo svaka finansijska pomoć je dobro došla. Međutim, postoje i oni koje bi približavanje evropskim integracijama izložilo otvaranju mnogobrojnih istraga. Doći ćemo u fazu otvaranja poglavlja 23 i 24 o organiziranom kriminalu i korupciji i naći se u sličnoj situaciji kao Hrvatska kad je imala slučaj Sanader, ali i mnoge druge države. U tom kontekstu možda postoji interes određenih grupacija i predstavnika vlasti da nikad ne otvorimo ta poglavlja – ističe generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH Haris Plakalo.