Šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini, ambasador Johan Satler (Johann Sattler) i rezidentna predstavnica Razvojnog programa Ujedinjenih naroda u BiH Stelijana Nedera (Steliana) objavili su u petak zajedničku kolumnu o klimatskim akcijama u Bosni i Hercegovini.
Šta su klimatske promjene? Nesnosne vrućine koje smo imali prije nekoliko dana, kiša i grad koji su padali dan poslije, oluje koje uništavaju cijela naselja, nedostatak snijega u zimskoj sezoni, sve češći požari i temperature koje obaraju sve rekorde iz godine u godinu. Klimatske promjene su dugoročna promjena u temperaturama i vremenskim obrascima, koje svakodnevno primjećujemo kroz ekstremne vremenske prilike.
Uzroci klimatskih promjena mogu biti prirodni, ali bez sumnje je ljudska aktivnost uzrokovala sadašnje opasne klimatske promjene bez presedana. To je prvenstveno zbog sagorijevanja fosilnih goriva (poput uglja, nafte i plina) i naše bioindustrije koja proizvodi metan. Sve su to plinovi koji zadržavaju toplotu. Svi mi tome doprinosimo svojim načinom života, vožnjom automobila, letenjem, konzumiranjem mesa, potrošnjom električne energije proizvedene ugljem, a lista je još duža. Ovo nije jednostavno pojmiti, a pogotovo pokrenuti promjenu.
Od ogromnog je značaja da se hitno djeluje. Na globalnom nivou se poduzima zajednička i do sada najveća saradnja kako bi se krenulo s ublažavanjem trendova klimatskih promjena.
Ono što je potrebno jeste sveobuhvatna transformacija ekonomije i naših stilova života širom svijeta. Ova tranzicija se mora dogoditi brzo - u narednih 25 godina - a da bude pravedna i poštena za sve.
Nedjelovanje nije opcija. Iako je njen doprinos globalnim količinama stakleničkih plinova relativno mali, Bosna i Hercegovina ima ekonomiju koja je pet puta energetski intenzivnija od udjela stakleničkih plinova u EU i lako bi mogla biti mnogo niža. BiH je jedna od zemalja potpisnica globalnog Pariskog klimatskog sporazuma, kao i Zelene agende EU. Njeni klimatski ciljevi su uvršteni u revidirane
Nacionalne utvrđene doprinose (NDC), koji su usvojeni prije godinu.
Time se BiH obavezala da će smanjiti emisiju stakleničkih plinova za više od jedne trećine do 2030. i skoro dvije trećine do 2050. u poređenju s nivoima emisije iz 1990. godine. Ovo je ambiciozan, ali izvodljiv cilj. Ispunjavanjem ovih klimatskih ciljeva BiH bi bila bolje pripremljena za članstvo u EU te ispunila prioritete iz okvira za realizaciju Ciljeva održivog razvoja u BiH. Ujedno, uz javnu i privatnu akciju i podršku, klimatski ciljevi mogu ubrzati digitalni i zeleni ekonomski rast.
Širom svijeta zelena tranzicija se odvija velikom brzinom. U drugim zemljama vidjeli smo da takva zelena tranzicija stvara radna mjesta i razvoj. Ekonomija BiH ne može sebi priuštiti da ne prati ove trendove.
Ako poduzmemo konkretne akcije, ovo neće predstavljati samo izazov već i priliku. Kuće s boljom izolacijom i grijanje zasnovano na obnovljivim izvorima energije i tehnologijama koje manje zagađuju, građani – ali i privatni i javni sektor – mogu imati dobit u vidu manjih troškova za grijanje, čišći zrak, niže operativne troškove, nova radna mjesta u klimatskim i energetskim sektorima.
Za djelovanje s ciljem ublažavanja klimatskih promjena potrebna je sistemska podrška za mijenjanje društvene svijesti i navika, kao, naprimjer, parlamentarna inicijativa za smanjenje uvoznih taksi na električna vozila. Potrebne tehnologije postoje, kao i veći broj inovacija u tome. Pravi izazov je njihova primjena.
Svjesni smo da su potrebna velika ulaganja i tehnička pomoć. Od sada do 2030. godine za prelazak na proizvodnju zelene energije bit će potrebno oko 17 milijardi maraka. Politika i zakonodavstvo će biti potrebni da podrže tranziciju s elektrana na ugalj na čistije izvore energije, uključujući, naprimjer, kroz reformu zakona na državnom nivou o električnoj energiji i prirodnom plinu i postepenom ukidanju subvencija za ugalj.
BiH ima značajne prirodne resurse i, s pravom vizijom i vodstvom, može u potpunosti da se osloni na održivu energiju – uz ogromne ekonomske koristi! Ovo se ne može postići preko noći, ali, ako ne djelujemo sada, tranzicija neće ni započeti.
Upravo ove sedmice (prošle, op. a.) BiH je učestvovala na godišnjoj konferenciji UN-a o klimatskim promjenama u Bonu, gdje su se vlade sastale kako bi sagledale provođenje obaveza preuzetih na COP26 u Glasgovu prošlog novembra. Vlade su se fokusirale na prednosti zajedničkog rada, a ne samo na izazove i u tom duhu razgovarale su o pripremama za sljedeću konferenciju – COP27 – u novembru 2022. u Šarm el-Šeiku, Egipat.
Bosna i Hercegovina ima podršku svojih partnera da ubrza i pojača poduzimanje klimatskih mjera. Radimo sada zajedno da ovaj prijelaz u našu održivu budućnost bude uspješan.
Imamo odgovornost osigurati da buduće generacije žive bez straha od klimatskih promjena i užasnih posljedica koje one mogu donijeti.
Vrijeme je da djelujemo sada! Jer imamo samo jednu planetu.
