Evropska narodna stranka, najveća grupacija u Evropskom parlamentu, usvojila je u srijedu na kongresu u Roterdamu hitnu rezoluciju koja se tiče Bosne i Hercegovine.
REZOLUCIJA EPP-A
Iako je izostalo korištenje termina „legitimno predstavljanje“, rezolucija ipak sadržava tačku koja navode i prava konstitutivnih naroda
Iako uvijena u nekontroverzni diplomatski rječnik, može se reći da je ova tačka na tragu onoga što su evropski (i američki) predstavnici predlagali po pitanju izborne reforme BiH. Agencije
Evropska narodna stranka, najveća grupacija u Evropskom parlamentu, usvojila je u srijedu na kongresu u Roterdamu hitnu rezoluciju koja se tiče Bosne i Hercegovine.
Iako se najavljivalo da će se u rezoluciji naći zahtjev za „legitimnim predstavljanjem“ naroda u BiH, što je jedna od narativnih okosnica HDZ-a BiH, ovaj termin se ipak nije našao u rezoluciji. Mnogi su ovo proglasili velikim porazom i HDZ iz Hrvatske i HDZ BiH, a neki krugovi bliski SDA čak su išli dotle da tvrde da je to nekako zasluga ove stranke. Tekst rezolucije pozdravio je i sam lider SDA Bakir Izetbegović, koji je prisustvovao 27. kongresu.
Ipak, iako je izostalo korištenje termina „legitimno predstavljanje“, rezolucija ipak sadržava tačku koja navode i prava konstitutivnih naroda.
Tako se u tački 5. navodi da EPP podržava "izborne i ustavne reforme u skladu sa principima EU-a te odlukama međunarodnih i ustavnih sudova koje uključuju jednakost triju konstitutivnih naroda, drugih i svih ostalih građana".
Po pitanju odluka sudova i izborima predstavnika postoje dvije odluke. Jedna, međunarodna koja se spominje, svakako podrazumijeva presudu Sejdić-Finci koja nalaže da se i pripadnicima ostalih omogući kandidiranje na najviše pozicje, prije svega u Predsjedništvo. S drueg strane, od odluka „ustavnih sudova“ imamo presudu u „predmetu Ljubić“ koja se tiče načina izbora delegata u Domu naroda u BiH. Iako uvijena u nekontroverzni diplomatski rječnik, može se reći da je ova tačka na tragu onoga što su evropski (i američki) predstavnici predlagali po pitanju izborne reforme BiH, rješenje negdje u sredini između bošnjačkih i hrvatskih zahtjeva – da se s jedne strane uvede „građanski princip“ i ukine etnička pripadnost kao preduslov kandidiranja, a s druge omogući veća decentralizacija odlučivanja i davanja većih mogućnosti samim konsitutivnim narodima da biraju jednog zagarantovanog člana Predsjedništva.
Rezolucija EPP-a. EPP
U tom smislu kao pozitivan primjer naveden je dogovor političkih stranaka o održavanju lokalnih izbora u Mostaru u decembru 2020., čime je "istaknuta multikulturna realnost Bosne i Hercegovine", no je izborni sistem u Mostaru je najvećim dijelom zasnovan upravo na etničkom predstavljanju.
Ostatak rezolucije iznimno je povoljan za BiH. EPP je osudio dovođenje u pitanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta zemlje i "bilo kakvo neustavno secesionističko djelovanje" te su pozvali na prekid blokade institucija.
- EPP podržava politički dijalog koji mora imati prioritet pred blokiranjem većine važnih političkih procesa i reformi - navodi se u rezoluciji.
Naravno, u ovoj tački sebe je prepoznao Milorad Dodik koji je negodovoao protiv rezolucije EPP-a.
U rezoluciji se navodi i da "u kontekstu drastično pogoršanog sigurnosnog okruženja u Evropi" koje je prouzrokovala ruska agresija na Ukrajinu, Unija "mora spriječiti moguće negativne scenarije i uložit da napore da usmjeri Jugoistočnu Evropu prema ubrzanom prihvaćanju fundamentalnih evropskih vrijednosti".
ATRAKTIVNA SPLIĆANKA
IZAZVALO KOLAPS