Adis Ahmetović, njemački izvjestilac za zapadni Balkan i zastupnik u Bundestagu, kaže da se u istoj godini kada obilježava tri decenije nezavisnosti, BiH još pamti početak agresije.

Proevropski kurs

- Njemačka i Evropa ne smiju zaboraviti rat u BiH. Važno je da pamtimo, posebno sada, kada rat ponovo bjesni u Evropi nakon Putinove vojne invazije na Ukrajinu. To može dovesti do sukoba na zapadnom Balkanu, posebno u BiH. Dijelovi političkih elita i dalje pokušavaju podijeliti i destabilizirati zemlju, Milorad Dodik podupire tu secesionističku fantaziju i raznim napadima na temelje Dejtonskog sporazuma pokazuje da ga regionalna i politička stabilnost ne zanimaju - kaže za "Avaz" Adis Ahmetović.

Komentirajući trenutnu situaciju u ovom regionu, on naglašava kako postoji opasnost da secesionističke politike budu podržane od Vladimira Putina da, kao u slučaju podrške nacionalistima u dijelu Ukrajine, isto bude urađeno i s entitetom RS.

- BiH je jedna od posljednjih zemalja u Evropi koje se nisu pridružile sankcijama EU protiv Rusije. Razlog tome je blokada Dodika i Čovića. Volio bih da vidim jasan proevropski kurs HDZ-a u BiH, koji se može vidjeti iz politike i društva u Hrvatskoj. Ovakvo ponašanje trajno će poljuljati povjerenje u veliki dio političke elite u BiH. 

Imajući u vidu interes Evrope za teritorijalni integritet BiH i trenutna rizična dešavanja na zapadnom Balkanu te pozadinu gdje bi Putin ovu regiju mogao iskoristiti kao "drugu kapiju", pojačanje misije EUFOR-a treba posmatrati kao sredstvo odvraćanja. Njemačka se prije 10 godina povukla iz te misije, ali bi trebala ponovo učestvovati u EUFOR-u - ističe Ahmetović.

Mogući instrument

Zbog potrebe konsenzusa u donošenju odluka od sankcija protiv Milorada Dodika se privremeno odustalo. Ahmetović to smatra greškom te naglašava da bi sankcije trebale biti usmjerene i protiv Dodika, ali i svih antidemokratskih i korumpiranih snaga širom BiH.

Jasna posvećenost

- Uvjeren sam da će postojati jasna posvećenost zemalja zapadnog Balkana evropskom kursu. Sa šest država mora se raditi na perspektivi pristupa EU, ta perspektiva mora biti konkretizirana i mora se podržati dijalog o normalizaciji koji vodi EU između Kosova i Srbije. 

Stabilan mir na zapadnom Balkanu, zasnovan na očuvanju teritorijalnog integriteta i prevazilaženju etničkih podjela, ključan je za budućnost Evrope. U tom cilju, zapadni Balkan, također, mora biti nezavisan od ruskih energetskih resursa - ističe Ahmetović.