Posljednja tri dana, tokom kojih je morala odlučiti hoće li prihvatiti dužnost članice Međunarodne komisije za istraživanje činjenica o kršenju ljudskih prava i međunarodnog prava u Ukrajini, Jasminka Džumhur provela je pod velikim pritiskom. U pitanju je, kaže u razgovoru za “Avaz”, velika odgovornost, ali i priznanje. 

Iskustva iz BiH

- Sinoć kad sam rekla – da, nekako mi je laknulo. Učinila sam to da se ne ponavljaju greške iz BiH. Sjetimo se samo koliko nam je trebalo da uspostavimo registre i centralnu evidenciju nestalih osoba, zatim pitanja seksualnog zlostavljanja u ratu … Moram reći da ukrajinske institucije poprilično dobro rade. Dakle, glavna vodilja mi je bila da prenesem ta iskustva iz BiH. S druge strane, kada vas prepoznaju, kad vas neko nominuje, pa budete na nekoj široj listi koja se sužava, ipak je to veliko priznanje – kaže Džumhur.

Pravni ekspert sa decenijama iskustva, ombudsmen za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur jedan je od tri člana neovisne komisije, koju je formiralo Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih nacija. Osim Džumhur, članovi Komisije su i Erik Mose iz Norveške i Pablo De Greiff iz Kolumbije.

Što više dokaza

Džumhur kaže da je Komisija za utvrđivanje činjenica o kršenju ljudskih prava i međunarodnog prava u Ukrajini osnovana u skladu sa Rezolucijom Vijeća za ljudska prava usvojenom početkom marta. Njena tri člana imaće će svoje Sekretarijate sa stručnim osobljem za podršku.

- Komisija treba da prikupi što je više moguće činjenica, dokaza o svim kršenjima ljudskih prava, što podrazumijeva uspostavljanje dobre saradnje sa svim subjektima koji raspolažu sa takvim informacijama, da se te informacije provjere, analiziraju i u skladu s tim da se konstatuju činjenice. Okvir za njen rad je Rezolucija i međunarodni standardi koje su ratifikovale države uključene u konflikt – Rusija i Ukrajina – pojašnjava dr Džumhur.

Nakon godinu dana rada, na osnovu izvještaja koje bude dostavila, Vijeće za ljudska prava UN-a će procijeniti treba li produžiti njen mandat. Krivičnu odgovornost u slučaju ratnih zločina utvrđuje isključivo sud, ali očekuje se da će činjenice i dokazi koje prikupi Komisija, biti korišteni u sudskim postupcima. Modaliteti rada Komisije uključuju direktnu komunikaciju sa osobama koje imaju informacije i prikupljanje forenzičkih dokaza na terenu. Informacijsko - komunikacijske tehnologije su napredovale i olakšavaju posao, ali glavni dio aktivnosti podrazumijeva rad na terenu, odnosno u samoj Ukrajini u skladu sa razvojem situacije tamo.

Mir u svijetu

- Svi vjerujemo da će pregovori koji su u toku biti okončani mirovnim sporazumom i da će se konflikt zaustaviti, ali to ne isključuje obavezu da se utvrde činjenice o stvarima koje su dovele do konflikta, kao i onih koje su se desile tokom konflikta – ističe Džumhur.

Ombudsmenima BiH je mandat istekao 17. novembra prošle godine, a Parlament je formirao komisiju koja treba da provede postupak imenovanja novih. Do tada će dr Džumhur ostati na dužnosti ombudsmena za ljudska prava BiH.

- Ovo je dodatni, pro bono angažman, koji će tražiti da svoje slobodno vrijeme posvetim općem dobru. Mir u svijetu je garancija mira i u BiH – zaključuje dr Jasminka Džumhur, članica Međunarodne komisije za Ukrajinu.

Nakon godinu dana rada, na osnovu izvještaja koje bude dostavila, Vijeće za ljudska prava UN-a će procijeniti treba li produžiti njen mandat. Krivičnu odgovornost u slučaju ratnih zločina utvrđuje isključivo sud, ali očekuje se da će činjenice i dokazi koje prikupi Komisija, biti korišteni u sudskim postupcima. 

Modaliteti rada Komisije uključuju direktnu komunikaciju sa osobama koje imaju informacije i prikupljanje forenzičkih dokaza na terenu. Informacijsko - komunikacijske tehnologije su napredovale i olakšavaju posao, ali glavni dio aktivnosti podrazumijeva rad na terenu, odnosno u samoj Ukrajini u skladu sa razvojem situacije tamo.