U Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Fadil premijer Federacije Fadil Novalić je predstavnio zastupnicima Budžet FBiH.

Njegovo obraćanje vam prenosimo u cijelosti:

Poštovani Predsjedavajući, dopredsjedavajući, zastupnici, kolege i kolegice, predstavnici medija, stručne službe i gosti, sve vas srdačno pozdravljam.

Ušli smo u još jednu izazovnu godinu koja je nažalost i ovaj put uslovljena vanjskim faktorima. Taman kada smo počeli da obuzdavamo pandemiju i da se oporavljamo od njenih negativnih posljedica, počela je Ukrajinska kriza.

Osjećam neopisivu bol i tugu zbog nepravde i gubitka života nedužnih ljudi i želim da vjerujem da će se ova kriza što prije završiti.

Globalizacija je učinila da dešavanja u jednoj državi, posebno u većim državama koje imaju uticaj na određene ekonomske tokove, imaju odjeka i u svim drugim zemljama. Svjedoci smo raznih poremećaja – kako političkih, tako i socio-ekonomskih – što znači da ćemo još jednom svi morati uložiti dodatne napore kako bismo se što prije vratili životima kakve smo poznavali.

Budući da danas predstavljam prijedlog Budžeta Federacije BiH za 2022. godinu, želio bih stoga da najviše pažnje posvetim našim ekonomskim izazovima.

Monetarna politika

Kao što znate, mi ne spadamo u one države koje se protiv negativnih ekonomskih posljedica mogu boriti svojom monetarnom politikom. Način na koji je postavljena Centralna banka nam jednostavno ne pruža tu mogućnost. Uloga aranžmana Valutnog odbora čuva stabilnost naše valute i u tom segmentu služi svrsi.

To znači da je najveći teret i odgovornost na fiskalnoj politici, prije svega na Budžetu Federacije BiH, ali također i na našoj poreskoj politici, kao jednoj od osnovnih instrumenata fiskalne politike. Raduje me činjenica što su se na dnevnom redu današnje sjednice našla i dva, ključna, fiskalna zakona; Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak.

Bez obzira na sve izazove sa kojima se suočavamo i o kojima ću govoriti za koji trenutak, imamo i nekoliko razloga za optimizam.

Niz je razloga što sam danas u prilici predložiti najveći budžet u istoriji FBiH. Tokom obrazlaganja budžeta, u pozadini imate priliku vidjeti pozitivna kretanja makroekonomskih indikatora, koji su između ostalog i omogućili ovoliki budžet.

Zahvaljujući otpornosti naše privrede, te ekonomskim mjerama Vlade, 2021. godina je za Federaciju BiH bila najuspješnija godina ikada kada su u pitanju bruto domaći proizvod, izvoz i javni prihodi. Prema preliminarnim podacima kojima raspolažemo, realni rast ekonomije je u prošloj godini iznosio između 6 i 7 posto.

Istina, određeni rast je nakon smanjenja ekonomske aktivnosti 2020. godine od 3.6 posto bio očekivan, ali je zabilježeni rast u prošloj godini zaista impresivan. Zvanične podatke o bruto domaćem proizvodu nećemo imati još nekoliko dana, ali sve procjene ukazuju na to da naša privreda nikada ranije nije proizvela više roba i usluga nego prošle godine. Dakle, ovo što ističem nije vezano za rast cijena, već produktivnost naše ekonomije, veću globalnu potražnju, odnosno promjene u lancima snabdijevanja. Preorjentisanje lanaca snabdijevanja će i u budućnosti predstavljati izazov i veliku šansu za našu privredu.

Posljedice pandemije

Pored toga, skoro smo uspjeli da vratimo sva radna mjesta izgubljena pandemijom. U toku decembra, broj zaposlenih u Federaciji BiH je bio viši nego u trenutku proglašenja stanja prirodne nesreće. On je od tada ponovo nešto pao, ali je to redovna pojava kako s krajem godine ljudi polako odlaze u penziju. Očekujemo da će ova godina biti rekordna kada je u pitanju broj zaposlenih u Federaciji BiH.

Nadam se da će Parlament Federacije BiH usvojiti nove fiskalne zakone koji se nalaze na današnjem dnevnom redu i da ćemo tako stvoriti temelje za dodatni rast zaposlenosti i plata u Federaciji BiH, odnosno povećati stepen konkurentnosti naše privrede.

Svi ovi rezultati ne bi bili mogući bez podrške Budžeta Federacije BiH.

U 2020. i 2021. godini, na ublažavanje negativnih posljedica pandemije, iz Budžeta Federacije BiH je izdvojeno 850 miliona KM, od čega je skoro pola milijarde otišlo kantonima i opštinama.

Ovom iznosu također trebamo pridodati i 100 miliona komisionih sredstava Vlade Federacije BiH koja su stavljena na raspolaganje Razvojnoj banci FBiH za funkcionisanje Garantnog fonda. Garantni fond postaje sve značajniji vid podrške privredi, ne samo jer pokriva 50% rizika kreditnog plasmana, već i zbog sufinansiranja troškova kamatne stope, što u velikom broju slučajeva ovo čini beskamatnim pozajmicama.

Sa više od 270 miliona KM, pomogli smo ugroženim sektorima, izvoznicima, obrtnicima i svima onima koji su se tokom pandemije našli u ozbiljnim problemima.

Brinuli smo i o ugroženim kategorijama našeg društva. Poslije pet godina smo prvi put povećali minimalnu platu u Federaciji BiH, a nikada se ranije nije desilo da penzioneri u toku jedne godine dva puta dobiju finansijsku pomoć. Za ovu namjenu je iz Budžeta u prošloj godini izdvojeno oko 65 miliona KM. Ekonomski rezultati iz prošle godine su omogućili 2 povećanja penzija tokom ove godine i to redovno sredinom aprila, te vanredno u III kvartalu ove godine. Također, nastavljamo pomagati i drugim osjetljivim kategorijama, a više o tome ću reći za koji trenutak.

Značajno je što ćemo u narednim mjesecima imati rezultate nove Ankete o potrošnji domaćinstava koja u Bosni i Hercegovini nije provedena od 2015. godine. Ona će nam pružiti bolju sliku o ekonomskom stanju porodica u Federaciji BiH, životnom standardu i izazovima, te omogućiti da socijalne mjere budu usmjerene onima kojima su najviše potrebne.

Prije nego što pređem pojedinosti Budžeta, dozvolite mi da kažem nešto o ekonomskim izazovima sa kojima se suočavamo.

Inflatorni pritisci

Inflacija u ovom trenutku predstavlja jedan od najvećih izazova i direktna je posljedica pandemije, rata u Ukrajini, poremećaja nastalih u lancima snabdijevanja, globalnih cijena nafte, ali i monetarnih intervencija tokom pandemije. Kada su u pitanju cijene hrane, loše godine za poljoprivredu također igraju značajnu ulogu.

Prema nekim procjenama, inflatorni pritisci bi se trebali nastaviti i u narednom periodu, ali bi potom trebalo doći do određenog popuštanja s obzirom da će se smanjiti potražnja za energentima. Do tada, ona će predstavljati ozbiljan izazov za našu privredu i naše građane.

Iako izazvana eksternim faktorima, ovo ne znači da smo joj u potpunosti prepušteni. Mi i dalje poduzimamo napore da rast cijena barem ograničimo koliko je to u našoj moći kroz neposrednu kontrolu cijena za 17 grupa egzistencijalnih proizvoda, te ograničavanjem marži na naftne derivate.

Na državnom je parlamentu da učini sve što je u njegovoj moći kako bi se obuzdale cijene goriva.

Što se dalje tiče Federacije BiH, za ovu godinu planiramo određene intervencije kada su u pitanju cijene brašna, a odvijaće se putem naše Direkcije za robne rezerve. Prepoznavajući značaj poljoprivredne proizvodnje, te jačanja otpornosti iste, u Budžetu smo prvi put planirali iznos preko 100 miliona KM; tačnije 106 miliona KM.

Dozvolite mi sada da izložim najvažnije pojedinosti o samom Budžetu:

Budžet Federacije BiH za 2022. godinu predložen je u iznosu od 5.597.618.777 KM i poredivši ga s Budžetom za 2021. godinu povećan je za 116.367.078 KM.

Struktura Budžeta

Struktura Budžeta je sljedeća:

• Budžetski prihodi prije svega prihodi od poreza i doprinosa su značajno povećani u odnosu na 2021. godinu i to za 466,2 mil. KM ili 12%. Posmatramo li pojedinačno porez na dobit je nešto niži i iznosi 67,0 mil. KM odnosno 5,9 mil. KM je manji u odnosu na prošlu godinu.

• Doprinosi za penzijsko invalidsko osiguranje su u odnosu na izvršenje u 2021. godini veći su i to za 41,0 mil. KM i iznose 2.219,0 mil. KM.

• Prihodi od indirektnih poreza u bruto iznosu su povećani za 74,5 mil. KM u odnosu na izvršenje Budžeta za 2021. godinu i iznose 1.692,8 mil. KM. Neto prihodi koji se uplaćuju u Budžet Federacije povećani su za 41,9 mil. KM u odnosu na izvršenje u 2021. godini i ovi prihodi su u odnosu na Nacrt Budžeta povećani za 30,0 mil. KM.

• Neporezni prihodi su u odnosu na 2021. godinu smanjeni za 4,7 mil. KM i iznose 494,3 mil. KM.

Kada su u pitanju budžetski rashodi u odnosu na važeći Budžet su povećani za 194,8 mil. KM i iznose 4.612.235.022 KM. U strukturi budžetskih rashoda tekući rashodi su najzastupljeniji i isti su povećani za 119,2 mil. KM ili 3%.

Najznačajnije povećanje budžetskih rashoda imamo na kapitalnim transferima u iznosu 94,0 mil. KM i kapitalni transferi iznose 321,5 mil. KM. S druge strane u okviru budžetskih rashoda izdaci za kamate su manje za 18,4 mil. KM i iznose 105,1 mil. KM. Poredivši sa Budžetom za 2021. godinu evidentno je da je došlo do značajnog pozitivnog pomaka u tekućoj potrošnji čime je tekući bilans sa (-412,1) mil. KM smanjen za skoro 271,4 mil. KM. na (-140,7) mil KM.

Pored navedenog, zbog povećane potrebe za nabavkom stalnih sredstava i ulaganjem u kupovinu stalnih sredstava izdaci za nabavkom nefinansijske imovine su povećani za 78,0 mil. KM i iznose 117,7 mil. KM (zgrada Vlade, letjelice za gašenje požara, nabavka robnih rezervi).

Usljed oporavka BiH ekonomije i povećanjem naplate prihoda od poreza i doprinosa potreba za zaduživanjem u 2022. godini je poredivši sa ovom godinom značajno smanjena. Iz tog razloga su primici manji za 441,0 mil. KM i iznose 920,0 mil. KM.

Struktura primitaka

Struktura primitaka je sljedeća:

• Planirano je 100,0 mil. KM od prodaje potraživanja javnih preduzeća.

• Kada je u pitanju vanjsko zaduživanje ono ukupno iznosi 300,0 mil. KM i obuhvata sredstva od Evropske komisije odnosno makrofinansijske pomoći EU i to dvije tranše od po 150,0 mil KM. Uslove za I tranšu smo ispunili još prošle godine, ali zbog visokog stepena likvidnosti budžeta, nismo izvršili povlačenje ovih sredstava.

• Domaće zaduživanje kroz emisiju domaćih vrijednosnih papira predviđeno je kombinacijom emisije dugoročnih obveznica i trezorskih zapisa i to emisijom dugoročnih obveznica u iznosu od 270,0 mil. KM (od čega je 150,0 refinansiranje) i 250,0 mil. KM trezorskih zapisa (od čega je 150,0 refinansiranje). U praksi, ovo znači neto efekat domaćeg zaduženja od 220,0 mil KM.

Bez obzira na značajnu fiskalnu potrošnju tokom pandemije kako bismo ublažili njene negativne efekte, javni dug Federacije BiH je na dan 31.12.2021, godine iznosio oko 29 posto našeg bruto domaćeg proizvoda, uključujući krajnje korisnike (niže nivoe vlasti i javna preduzeća), odnosno 14% ukoliko govorimo samo o nivou FBiH. Ovaj udio će se dodatno smanjiti nakon što budu objavljeni novi podaci o BDP-u.

Da bih ovo približio svima, želim istaći da je prosjek zemalja Zapadnog Balkana prema posljednjim procjenama Svjetske banke 55%. Također, u Evropskoj uniji, samo Estonija, Luksemburg i Bugarska imaju manji javni dug kao udio bruto domaćeg proizvoda od nas. Naravno, ovaj udio je veći za Bosnu i Hercegovinu i iznosi 37.2 i rezultat je značajne zaduženosti Republike Srpske.

Kada je u pitanju servis duga isti je u 2022. godini planiran u iznosu 849,1 mil KM i za 150,0 mil je manji u odnosu na prošlu godinu. Posmatrano u strukturi vanjski dug je manji za 11,1 mil. KM, otplate domaćeg poznajmljivanja su manje za 140,0 mil. KM zbog smanjenog iznosa emisije trezorskih zapisa i unutrašnji dug je manji za nepuna 4,0 mil. KM.

Zbog navedenog, neto finansiranje Budžeta za 2022. godinu je pozitivno i iznosi 52,3 mil. KM a ustvari da ćemo se zadužiti više nego što ćemo servisirati dug, međutim ukoliko se detaljnije sagleda struktura primitaka i izdataka, evidentno je da će servis duga u odnosu na neto primitke biti veći za 67,7 mil. KM (zbog servisa trezorskih zapisa u iznosu od 120,0 mil. KM).

U strukturi finansiranja Budžeta za 2022. godinu na kraju učestvuju i razgraničeni prihodi koji se odnose na prenošena sredstva za finansiranje kapitalnih projekata u oblasti brzih cesta i autocesta kao i sredstva za izgradnju aerodroma u Bihaću u ukupnom iznosu od 130,0 mil. KM kao i sredstva iz ostvarenog suficita iz ranijih godina koji je planiran u iznosu od 86,1 mil KM.

Poticaji za kupovinu električnih automobila

Navedeno izlaganje obuhvata presjek opće strukture Budžeta Federacije. Detaljan opis budžeta po pojedinim ekonomskim kodovima vrlo detaljno i vrlo precizno je prikazano u Obrazloženju Budžeta. Ja ću iznijeti samo neke najznačajnije promjene u odnosu na važeći Budžet za 2021. godinu posmatrano po pojedinim razdjelima.

Na razdjelu Vlade Federacije planirano je 20,0 mil. KM za nabavku zgrade u svrhu smještaja institucija.

Na razdjelu Službe za zajedničke poslove planirano je 12, mil. KM za rekonstrukciju zgrade Vlade u Sarajevu i objekta poslovne zgrade objekta u Mostaru.

Na razdjelu Federalnog ministarstva finansija za pomoć nižim nivoima vlasti prije svega kantonima planirano je 200 mil KM dok je za općine planirano ukupno 38,0 mil. KM od čega 10,0 mil. KM kao finansijska pomoć budžetima a 28,0 sufinansiranje kapitalnih projekata na nivou gradova i općina.

Dakle, želim još jednom da istaknem da smo u protekle dvije godine kantonima i općinama dodijelili 460 miliona KM direktne finansijske pomoći, a kao što sam već i naglasio, značajna sredstva ćemo dodijeli i ove godine. Mišljenja smo, da bi uz ova sredstva, te uvećane vlastite prihode, kantoni mogli preuzeti veći dio tereta, kada je u pitanju zaštita ranjivih kategorija društva, te oporavak privrede.

Također, na razdjelu FMF je planirano i 15,0 mil. KM na ime nastavka sufinansiranja kreditne linije za mlade putem UNION banke. Ova kreditna linija postoji od 2018. godine i do sada je iz Budžeta za nju izdvojeno 55 miliona KM. Kao što vjerovatno znate, u septembru prošle godine, UNION banka je odobrila hiljaditi stambeni kredit za mlade ljude, a do danas ih je oko 1.100. Zahvaljujući našim zajedničkim naporima, uspjeli smo da utičemo na čitavo tržište hipotekarnih kredita, te su u biti sve komercijalne banke reagirale snižavanjem kamatnih stopa.

Na razdjelu Federalnog ministarstva energije, industrije i rudarstva planirano je 5,0 za Agenciju za privatizaciju u svrhu zaštite od evikcije sudskih sporova, planiran je 1,0 mil. KM na ime poticaja pojedinicima za kupovinu električnih automobila, na ime uvezivanja staža planirano je 4,5 mil. KM te 5,5 regresiranje kamata Garantnog fonda pri Razvojnoj banci FBiH. Kada je u pitanju uvezivanje staža, želim da naglasim da smo od 2015. godine do danas zahvaljujući sredstvima iz Budžeta Federacije BiH omogućili da se za oko 5.000 radnika konačno uveže staž čime su ostvarili pravo na odlazak u penziju.

Federalno ministarstvo prometa i komunikacija prije svega je ukupno planirano 260,0 mil. KM kapitalnih transfera od čega se 229,0 mil. KM izgradnja autocesta i brzih cesta.

Izgradnja željezničke infrastrukture

Dozvolite mi da samo istaknem nekoliko najvažnijih stvari kada su u pitanju naši putevi:

Završit ćemo izgradnju novih dijelova autoputa na dionicama Tarčin – Ivan, te Ponirak-Vraca, ali ćemo početi i sa izgradnjom 60 kilometara autoputa na koridoru Vc, uključujući početak probijanja tunela Prenj. Također, počet ćemo sa izgradnjom dijela autoputa od Tuzle do Orašja koji će postati dio budućeg autoputa od Sarajeva do Beograda. Ubrzano se radi na izradi dokumentacije za početak radova na dionicama Široki Brijeg – Mostar i Bihać – Maljevac.

U ovoj godini ćemo okončati radove na dvije poddionice i time kompletirati izgradnju jedne nove i moderne ceste od Stoca do Neuma ukupne dužine od oko 36 kilometara;

Počet ćemo sa izgradnjom obilaznice u Živinicama na putu od Tuzle do Sarajeva, te sa izgradnjom brze ceste od Lašve do Nević polja koja prolazi kroz poslovnu zonu Vitez. Konačno, počet ćemo sa izgradnjom južne obilaznice Mostara. Ukupna vrijednost ovih radova je 120 miliona KM.

Pored toga, izdvojili smo 20,0 mil. KM za izgradnju aerodroma Bihać i dodatnih 7,5 miliona KM za Željeznice Federacije u svrhu sufinansiranja izgradnje željezničke infrastrukture. Pored navedenog, predviđeno je i 6,0 mil. KM na ime unapređenja avio prometa Federacije BiH odnosno aerodroma Mostar, Tuzla i Sarajevo (namjenska sredstva – putnička avio taksa). Ovo je vrlo značajno za oporavak našeg turizma i ispunjavanje potencijala Federacije BiH. Svjedoci smo uspostavljanja sve više novih linija i veza sa našom državom i želja nam je da se taj trend nastavi kako bi privukli još više posjetilaca i poslovnih ljudi.

Na razdjelu Federalnog ministarstva zdravstva i ove godine su predviđena sredstva za sanaciju zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH u ukupnom iznosu 75,0 mil. KM. Ovaj iznos predstavlja 1/3 sredstava neophodnih za implementaciju Zakona o konsolidaciji zdravstvenih ustanova u FBiH, o kojem će se također danas voditi rasprava. U protekle dvije godine borbe protiv pandemije, iz Budžeta Federacije BiH je ukupno izdvojeno 102.5 miliona KM pomoći, za zdravstveni sektor.

Na razdjelu Zavoda za javno zdravstvo FBiH predviđeno je 10,0 mil. KM za nabavku vakcina za COVID.

Na razdjelu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kao najznačajnija stavka poticaj za poljoprivredu planiran je u iznosu od 106,0 mil. KM, iznos koji je veći za 19,0 mil KM i poticaj za veterinarstvo 2,5 mil. KM. Ponavljam, nikada ranije u Federaciji BiH, budžet za poljoprivredu nije iznosio 106 miliona KM.

Transferi za sport

Na razdjelu Federalnog ministastva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata transferi za boračku populaciju povećani su za 10,0 mil. KM i ta povećanja se odnose na implementaciju zakona o posebnih pravima dobitnika ratnih priznanja, transfer za implementaciju demobilisanih boraca-borački dodatak te na ime povećanja invalidnina. Navedena sredstva će se iskoristiti za implementaciju izmjene i dopuna zakona iz oblasti boračkih kategorija zbog usklađivanja osnovice na sličan način kao što je to predviđeno sa redovnih penzijama.

Na razdjelu Federalne direkcije robnih rezervi planirano je ukupno 20,0 mil. KM. Ova sredstva je predviđeno da se koriste u okviru seta mjera koje će biti usmjere prije svega na ograničavanje rasta cijena osnovnih životnih namirnica u FBiH.

Uz to, iskoristi ćemo dizel gorivo iz naših robnih rezervi kako bismo pomogli našim poljoprivrednicima. Svaki registrirani poljoprivrednik koji je tokom pandemije dobio pomoć s federalnog ili kantonalnog nivoa će dobiti 50 litara goriva po hektaru zemlje, što je još jedna u nizu mjera koje provodimo kako bismo obuzdali rast cijena hrane.

Na razdjelu Federalne uprave civilne zaštite planirano je ukupno 30,0 mil. KM za nabavku letjelica na temelju preliminarnog izvještaja radne grupe formirane od strane Vlade FBiH koja je zadužena za izradu elaborata o nabavci ovih letjelica.

Na razdjelu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike pored redovnih tansfera za finansiranje naknada civilnim žrtvama rata i neratnim invalidima planirana su sredstva u iznosu od 17,5 mil. KM na ime implementacije zakona o roditeljima njegovateljima u FBiH. Na ovaj Zakon sam posebno ponosan jer po prvi put roditelji stiču pravo na mjesečnu naknadu u visini iznosa neto najniže plaće koja od početka ove godine iznosi 543 KM. Na ovu platu se uplaćuju doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za vrijeme nezaposlenost, čime i ovi ljudi stiču pravo da jednog dana odu u zasluženu penziju.

Također planirano je 20,3 mil. KM na ime poravnanja verificiranog duga prema zavodu PIO/MIO čime bi se i knjigovodstveno izmirile obaveze Federacije prema ovom zavodu. Pored navedenog, planiranu su sredstva u iznosu od 50,0 mil KM za početak implementacije Zakona o podršci porodica sa djecom u FBiH. Po prvi put, Federacije BiH će na sebe preuzeti isplatu dječjeg dodatka u iznosu od 103 KM za oko 90.000 djece godišnje i to svaki mjesec sve dok ne napune 18 godina. Za ovo će Federacija BiH u buduće izdvajati preko 100,0 miliona KM godišnje.

Mi smo također spremni da uradimo još više kada je u pitanju pomoć porodiljama kako bi se svim porodiljama u Federaciji BiH – bez obzira na to da li žive u siromašnijim ili bogatijim kantonima – pružio neki minimum novčane pomoći. Međutim, pošto se ovdje radi o zajedničkoj nadležnosti, također očekujem da i kantoni preuzmu svoj dio tereta i odgovornosti, a uvažavajući značajan fiskalni kapacitet njihovih budžeta, uključujući i finansijsku pomoć koju dobijaju s nivoa FBiH.

Na razdjelu Federalnog ministarstva kulture i sporta, transferi koji podržavaju kinematografiju, sport, kulturu i bibliotekarsku djelatnost uvećani za nešto više od 6,0 mil KM.

Usklađivanje plaća

Na razdjelu Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica ukupni transferi za raseljena lica i izbjeglice povećani su za 21,0 mil. KM.

Na razdjelu Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke pored redovnih transfera planirano je i 5,0 mil. KM na ime završetka izgradnje srednjoškolskog centra u Travniku.

Na razdjelu Federalnog ministarstva okoliša i turizma transfer za razvoj turizma povećan je za 4,5 mil. KM i ukupno iznosi 5,0 mil. KM.

Na kraju, budžetom za 2022. godinu je planirano usklađivanje plaća državnih službenika i namještenika u visini od 5% zbog već pomenute inflacije. Navedeno usklađivanje podrazumijeva zadržavanje postojeće osnovice od 330 KM dok se bod za obračun utvrđuje u visini 1,05.

Dakle, imajući u vidu da je inflacija u prošloj godini iznosila 6.5 posto, ovdje se zapravo ne radi o realnom povećanju plata, već je prosto namjera da se održi kupovna moć plata prije pojave inflacije. Sretan sam što rast prosječne plate u Federaciji BiH posljednjih mjeseci ukazuje na činjenicu da se ovakva vrsta usklađivanja u privatnom sektoru dešava već neko vrijeme.

Budžet predstavlja puno više od serije brojeva. Ključni je zadatak svake vlasti da nađe najbolju moguću ravnotežu između onoga što je potrebno, ali i onoga što je moguće, odgovorno i dugoročno održivo. Uvjeren sam da smo ovim Budžetom uspjeli da nađemo jednu takvu ravnotežu.

Predloženi Budžet sadrži sve potrebne elemente koji su neophodni za daljnju stabilizaciju naše ekonomije, zaštitu ranjivih kategoriju, te stvara pretpostavke za ubrzani razvoj u budućnosti.

Poštovani zastupnici, zbog svega navedenog, pozivam Vas da date podršku Budžetu FBiH za 2022. godinu.