STRUČNJAK ZA SIGURNOST

Nedžad Ahatović: Kalabuhov misli da može i po BiH da ruži, hapsi i zatvara svakoga ko izrazi protest

Prijetnje ruskog ambasadora u BiH nadovezuju se na njegov vrlo negativan odnos i prema pojedinim medijima u BiH koji su pisali o negativnom ruskom uticaju u regionu, istakao je

Ahatović: Mnoštvo je šablona za destabilizaciju BiH koje Putin može "razigrati". Arhiva

H. J. I.

19.3.2022

Stručnjak za sigurnost Nedžad Ahatović za Makedonski portal "Lokalno" dao je osvrt na prijetnje ruskog ambasadora u BiH Igora Kalabuhova.

- Prijetnje ruskog ambasadora u BiH nadovezuju se na njegov vrlo negativan odnos i prema pojedinim medijima u BiH koji su pisali o negativnom ruskom uticaju u regionu. Njegova ekselencija ambasador Ruske Federacije u BiH Kalabuhov misli da može i po BiH da ruži i da hapsi i zatvara svakoga ko izrazi protest ili argumentovano kritikuje primjenu sile u rješavanju brojnih međunarodnih pitanja u odnosima Ruske Federacije i ostatka svijeta, između ostalog i BiH i Ruske Federacije.


Prioritet je članstvo i BiH i Kosova u NATO-u

Može naravno, mnoštvo je šablona za destabilizaciju BiH koje Putin može "razigrati", a time i kompletnog regiona u koje Dodik čak ne mora ni biti uključen dok se sve ne završi baš kao i bivši predsjednik Ukrajine V. Janukovič koji sjedi i Minsku sada i čeka rasplet situacije u njegovoj zemlji.

Prioritet je članstvo i BiH i Kosova u NATO-u, kako bi se RF ograničila mogućnost ostvarivanja malignog uticaja i kako bi se region nastavio kretati prema punopravnom članstvu u EU koje zahtjeva vrijeme i korijenite reforme, posebno otpočinjanje prave borbe protiv korupciije inistitucionalnog kriminala.

Apsolutno da vjerujem, mi u BiH imamo institucionalni konsenzus o tome ostvaren još 2009. godine. Ukoliko se iskaže volja svih članica NATO-a BiH koja nema graničniih sporova za razliku od Kosova može biti solidan kandidat za članstvo odmah, no izostavljanje Kosova opet pruža šansu Ruske Federacije da vrši negativan uticaj i destabilizira Srbiju, BiH i kompletan region.


Agresija na Ukrajinu je protupravan čin sa aspekta međunarodnog prava kojeg je osudila 141 članica Generalne Skupštine UN-a. Sada se postavlja prije svega pravno pitanje kakvu ulogu u poštivanju međunarodnog prava dalje može imati Ruska Federacija, jedna od zemalja osnivača UN-a? Što se tiče vojne situacije, očigledno je da ruska vojna sila ne može da proizvede rezultat koji se traži od strane Putina prije nego sankcije počnu da djeluju na rusku ekonomiju.

No, namjerno gađanje civila zabrinjava i podiže sumnju u ratne zločine koje treba ispitati u instituciji Međunarodnog Haškog Tribunala. Pregovori moraju biti instrument za rješavanje problema, sila nije način da se sporovi rješavaju, a posebno nije način da se opravdava upotreba sile sa posljedicama globalnih kretanja bez osvrta na uzroke. 

Bilo bi jako uputno da sa aspekta stradanja civila pregovori što brže isposluju sporazum o prekidu neprijateljstava između Ruske Federacije i Ukrajine.


Video
Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.