Bez izmjena Izbornog zakona BiH nema uvjeta za održavanje izbora, a ako oni ipak budu raspisani, Hrvatski narodni sabor (HNS) će ih smatrati suprotnim Ustavu “te duhu i načelima” Dejtonskog sporazuma.

Početkom maja

Ovako, u najkraćem, glasi dio zaključaka HNS-a sa sjednice u Mostaru, kojima se ulazi u otvoreno kršenje zakona te čak najavljuje i zahtjev za novom teritorijalnom organizacijom države ako ne prođu ucjene iz udruženja okupljenog oko Dragana Čovića i HDZ-a.

Kada je riječ o Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH, na ovu temu je sve već rečeno, kaže predsjednik CIKBiH Željko Bakalar.

- Postupanje CIKBiH može biti samo u skladu s Izbornim zakonom. Ako ne dođe do izmjene Zakona, nema ni odgađanja raspisivanja izbora, a prema Zakonu, izbori moraju biti raspisani početkom maja, odnosno najmanje 150 dana prije dana izbora, koji bi se održali 2. oktobra - pojašnjava Bakalar.

Pravni ekspert i bivši član CIKBiH Vehid Šehić potvrđuje da je zakonska procedura jasna te da je Zakon onemogućio da političari određuju hoće li i kada građani imati pravo da biraju.

Šehić pojašnjava da Izborni zakon predviđa i odgađanje izbora na određenim biračkim mjestima ili za pojedine izborne jedinice, ali samo u slučajevima kada zbog vremenskih nepogoda, zemljotresa ili drugih vanrednih situacija na njima nisu mogli biti provedeni redovni izbori.

- Dakle, ovo je apsolutno kršenje Izbornog zakona jer moraju biti ispunjeni zakonski uvjeti. To nije politički nedogovor političkih aktera u BiH. Ovo što se govori o odgađanju izbora, pa čak vidim da se to spominje i u Briselu, u suprotnosti je s Izbornim zakonom. Ovo je uvod u anarhiju - ističe Šehić.

Nema reakcije

Sve i kada bi političari odlučili da nezakonito odgode izbore, dodaje Šehić, BiH bi ostala bez zakonodavne vlasti, jer mandat poslanika traje četiri godine.

Pravni ekspert, profesor ustavnog prava Nurko Pobrić kaže da su odredbe Izbornog zakona poznate svima te da se iza svega krije nešto što javnosti nije poznato.

- Očigledno je u pitanju koordinacija između Čovića i Dodika. Potpuno je neizvjesno kuda ovo sve ide. Brinu me međunarodne institucije, koje ne reagiraju efikasno. Mislim da Dodik i Čović imaju podršku međunarodne zajednice - mišljenja je Pobrić.

Vratiti slobodu

- Niko ne govori kako spriječiti ljudski faktor da falsificira izbornu volju birača. Te izmjene njima ne odgovaraju, jer oni imaju uhodanu metodu kako da zloupotrijebe glasanje putem pošte, da preko svojih članova biračkih odbora na razne načine falsificiraju izbornu volju građana. Cilj Izbornog zakona je da zaštiti naš glas. Ne, ovdje se izbori održavaju zbog njih i oni su sve izmjene Izbornog zakona do sada donijeli na štetu građana, a u korist političkih stranaka - kaže Vehid Šehić.