Gost na Federalnoj televiziji u emisiji "Rezime" bio je Jan Waltmans, ambasador Nizozemske u BiH.

Kaže da mu je bila želja da dođe i radi u BiH.

- To je prelijepa zemlja. Meni je Sarajevo divan grad, ostatak zemlje mi je čaroban. Svi znamo da se vaša zemlja suočava sa dosta izazova. S jedne strane to naš rad čini zanimljivim, ali imam i ja naravno stvari koje me brinu. Nema napretka u nekim oblastima - rekao je Waltmans.

Navodi da je prije BiH radio u Afganistanu, Iraku i Libanu.

- Vrlo izazovne zemlje, profesionalno vrlo zanimljive i naravno zemlje koje su doživjele rat, građanski rat i dosta problema koji postoje i u BiH. Mislim da će gledaoci razumjeti da su zemlje poput Afganistana i Iraka ipak izazovnije u dosta toga. Decenijama nasilje tamo traje tako da te zemlje ne mogu da se porede sa BiH. U Libanu su stvari malo drugačije. Dosta izazova koje vidimo ovdje uz grupe različitih vjera, etničke pripadnosti, korupcija, utjecaj zemalja u regiji, izuzetna nezaposlenost, to su izazovi koji se mogu porediti s vašom zemljom - kazao je Waltmans.

Prilike i izazovi

Na pitanje zašto je BiH važna Nizozemskoj odgovara:

- U isto vrijeme tu postoje i prilike i izazovi. Nizozemska bi rado da vidi vašu zemlju u EU u budućnosti. Da se to učini dosta se reformi mora provesti i tu ja vidim dosta izazova. I to nije tajna. Mislim da mnogi znaju da neki koraci moraju da se poduzmu da se tim putem pristupanja EU krene.

O prirotietima u BiH Waltmans kaže da su to da promovira mir i stabilnost, da se bori protiv govora mržnje, zapaljive retorike, da pokuša promovirati to da ljudi žive zajedno, u miru, da jedni druge poštuju i da sarađuju.

- Drugo, put ka EU. BiH pripada EU ali to ne može biti jednostrana odluka. Mi smo se zajedno dogovorili da neke reforme moraju da se obave i mi pokušavamo da promoviramo to da vaši lideri poduzmu prave korake u tom smjeru. Naravno, kao ambasada pokušavamo promovirati i ekonomski razvoj i to su neki od prioriteta koje imamo u našim odnosima s vašom zemljom - ističe Waltmans.

Veoma sam zabrinut koracima koji su poduzeti

Ističe da je veoma zabrinut koracima koji su poduzeti, a koji su protiv Ustava BiH.

- Koji ne promoviraju integritet i suverenitet vaše zemlje. Spomenuo sam već zapaljivu retoriku, jači fokus na ono što ljude razlikuje, a ne na ono što ih ujedinjuje. To je jedan od ozbiljnih problema koje vidim u trenutnoj situaciji - kazao je Waltmans.

Naglašava da u proteklih nekoliko mjeseci vidimo šta se dešava u procesu donošenja odluka u NSRS-u i uloga koju igra Dodik.

- Očigledno je da neke od odluka i neki od koraka nisu ustavni tako da tu postoji odgovornost. To je prva stvar. Drugo, ako pogledamo razvoj zemlje, formulacija i implementacija nekih politika, borba protiv korupcije, organizacija izbornog sistema na takav način da bude transparentan, da ljudi zaista imaju povjerenje, da se njihov glas računa, to je još šira odgovornost. Ljudi znaju ko ovom zemljom godinama upravlja, šta su ostvarili, koji su rezultati. Da li se o tim pitanjima otvoreno razgovara? Znači postoji zajednička odgovornost - naveo je Waltmans.

O zaključcima NSRS-a i politici Milorada Dodika Waltmans kaže da je očigledno da koraci koji su poduzeti i odluke koje su najavljene, "o njima treba razgovarati u državnim institucijama. Jednostrane odluke koje donosi Skupština u Banjoj Luci i odluke koje donosi Vlada gospodina Dodika, to je neustavno. I to je trebalo drugačije uraditi, ako neko želi o tome da razgovara u državnim institucijama. I onda je na političarima, na članovima Parlamenta, na političarima u ovoj zemlji da odluče da li će podržati određene prijedloge ili ne. Tako bi to trebalo da bude u bilo kojoj demokratiji."

Kada je riječ o sankcijama ističe:

- Naš Parlament je prihvatio prijedlog koji je jedna stranka pokrenula, da se traži od našeg ministra vanjskih poslova da se ova tema pokrene u Briselu s kolegama iz EU. I on je to učinio. Mi slijedimo korake koje EU poduzima po tom pitanju, tu ne djelujemo bilateralno. U nekim posljedicama ponašanja koje smatramo neprihvatljivim EU ima set alata, odnosno mjera koje može poduzeti. Sankcije, pojedinačne sankcije, to je jedan dio tih alata. Finansijske posljedice recimo, zamrzavanje ili ograničavanje podrške koja dolazi iz EU, a to je značajna podrška. To je još jedna mogućnost. Tako da te moguće posljedice se razmatraju u Briselu, to rade sve zemlje EU, i vidjećemo kakav će ishod tih razgovora biti. Mi smo došli do zaključaka na sastancima i u Briselu, što znači da i drugi partneri u EU moraju da se usaglase s tim koracima koji će se poduzimati. To znači da nam treba podrška drugim država članica, što nije uvijek lako, ali tako funkcionira EU i tako i mi pokušavamo da sarađujemo, demokratski.

Politički lideri u BiH nemaju šta da pokažu

Ambasador Nizozemske smatra da je vrlo teško objasniti, čak i razumjeti zašto domaći političari ne mogu sami donijeti određena rješenja.

- Ja sam u ovu zemlju došao prije samo pet mjeseci, ali ovo što vidim je da stvari koje su tako bitne građanima, a u skoro svim dijelovima zemlje sam bio, s mladima sam neformalno razgovarao da oni mogu da me pitaju šta god hoće. Skoro svi su rekli da su toliko iznervirani činjenicom da ne vide da se njihovi lideri bave stvarima koje su zaista njima bitne. Ekonomski razvoj, zapošljavanje, odliv pameti, bolji obrazovni sistem, jačanje zdravstvenog sektora, to ovdje fali. Svi govore o stepenu korupcije. Ja ne razumijem zašto ljudi trebaju da imaju takav dojam. Političari su tu da služe narodu. Pitanje je zašto se politički lideri ne bave reformama koje će vašu zemlju približiti EU i to će samo po sebi unaprijediti svakodnevni život ljudi. To je jedan od razloga zašto su transparentnost i potpuni integritet vašeg izbornog procesa toliko važni. Ljudi moraju biti u stanju odabrati, da vide šta su političari uradili u proteklih nekoliko godina, da li žele ponovo da ih podrže. Tako treba da funkcionira demokratija - kazao je.

Naglašava da demokratska kultura mora da raste.

- Vi ste još uvijek mlada zemlja tako da je to jedna od stvari koje se spominju. Vašoj zemlji treba i vremena da razvije demokratski sistem koji joj odgovara. Još jedno obrazloženje bilo bi da politički lideri nemaju šta da pokažu, u smislu rezultata u unaprjeđenju kvaliteta života ljudi. Tako da da bi oni bili ponovo izabrani trebalo bi da nešto mogu da pokažu. Prema tome, izazov je, nek vam pokažu rezultate svoga rada. I ti rezultati bi trebali biti rezultati koji su ljudima zaista bitni. A ne retorika.To je na vašim političarima i na vašim građanima, na glasačima - smatra Waltmans.

Na pitanje kako vidi postupak DF-a, Naše stranke i SDP-a koji nisu pristali da odu u Neum i razgovaraju o reformi Izbornog zakona, odgovara:

- Ono što ću sada reći nije zato što sam diplomata. Iskreno mislim da nije na meni da sudim o odlukama stranaka u ovoj zemlji. Ono što razumijem je da postoji zabirnutost upravo o ovome o čemu smo sad razgovarali. Koraci koje u nekoliko zadnjih mjeseci poduzima Republika Srpska i tenzija koja se pojavljuje, ima toga i iz međunarodne zajednice. Druga stvar, neki drugi procesi traju, a da bi se neka pitanja rješavala bitno je da se održe izbori na što transparentniji mogući način. Prema tome, ja ne sudim o tome jesu li stranke prisutne ili ne, ali hoću da kažem to da ova kriza jeste naravno izuzetan prioritet, ali u isto vrijeme izborna reforma koja odgovara građanima BiH također je jedan važan proces koji mora da se odvija.

Razgovori se moraju voditi u državnim institucijama

Waltmans ističe da je rješenje u tome da se razgovori moraju voditi u državnim institucijama.

- Tu treba da se vodi otvoren razgovor i da se slaže ili ne slaže o nekim stvarima. Drugo, da se služi građanima zemlje na najbolji mogući način. Fokus ne treba da bude o tome šta ljude dijeli već šta ih ujedinjuje i kako ljudi u BiH da imaju bolju budućnost, kako da se izbjegne da 50.000 građana svake godine ode. Ako se to nastavi za 20-30 godina ćete imati jako malo stanovništvo, stanovništvo koje će stariti. Prema tome, razgovarati o stvarnim pitanjima, bitnim za ljude, pokazati im da se odluke donose. To je, prema mom mišljenju, vrlo bitan korak u pokušaju rješavanja podjela koje trenutno postoje - rekao je nizozemski ambasador u BiH.

Navodi da je za njega ne prihvatljivo da Zakon o zabrani negiranja genocida bude razlog za blokadu državnih institucija.

- To je jednostavno neprihvatljivo. Da li su izmjene zakona za njih razlog ili ne, to je neko drugo pitanje, ali mora se raditi unutar Ustava, mora se razgovarati o problemima na nivou državnih institucija. Nema izgovora za to. Tako je zemlja uspostavljena, tako stvari trebaju da se rješavaju. U idealnim okolnostima razgovori o reformama, uključujući reformu Izbornog zakona, trebaju da se odvijaju u vašem Parlamentu, u institucijama. EU, SAD, partneri vaše zemlje pokušavaju da pomognu, pokušavaju da vide kako neka mjesta kočenja mogu da se pokrenu, ali u konačnici odgovornost je predstavnika naroda BiH da pronađu rješenje. Mi kao partneri BiH pkušavamo pomoći, podržati i osigurati da vaš izborni sistem ne bude diskriminatoran prema bilo kome, da bude što transparentniji tako da ljudi mogu da odlučuju ko žele da ih predstavlja - kazao je Waltmans.

Pojašnjava da EU ima 27 članica i da, u suštini, jesu ujedinjeni.

- 14 ključnih prioriteta, mišljenje Evropske unije o BiH, to su prihvatile sve države članice. Vrijednosti EU prihvataju sve države članice. Ali kad imate 27 partnera u jednoj ekipi, to ne znači da se svih 27 uvijek slaže o svemu. Prema tome, s jedne strane kao početna tačka mi jesmo jedinstveni, ali operativno to zavisi od trenutka, od situacije. Može biti razmimoilaženja u mišljenju i o tome se razgovara - ističe Waltmans.

Narodu Bosne i Hercegovine je stalo do EU

O konstatacijama da je za situaciju u BiH dijelom odgovorna i EU, Waltmans kaže:

Na sve se može gledati kritički, ali polazišna tačka je da promjena mora doći iz BiH. EU je vrlo predana BiH i dosta je podrške dala. Toliko partnerstava ima, toliko se čini i preko Agencije u Briselu i pojedinačnih zemalja članica. Ja se potpuno slažem, može biti grešaka, može se kritički gledati i učinak EU i država članica, ali mislim da je previše jednostavno smjestiti odgovornost na EU za probleme koji postoje u vašoj zemlji. Mi smo spremni da vas podržavamo, ali dozvolite da vaša vlast počne da se formira. Ne za nas već za sopstvene građane. I svi bismo bili vrlo sretni da vidimo da taj proces zaista krene i da nas to dovede do kontinuirane podrške EU.

Smatra da je narodu Bosne i Hercegovine stalo do EU.

- Oni koji odlaze uglavnom idu u Njemačku, Nizozemsku, Austriju, srednjeevropske i zapadnoevropske zemlje. Ne odlaze oni da idu u Moskvu, ne idu čak ni u Beograd. Prema tome, većini građana je budućnost u EU. Čini se da ljudi to zaista žele. Ali nije na meni da govorim u ime vaših političara. Oni moraju da objasne svojim građanima šta su to ostvarili, kakvi su im prioriteti i onda je na građanima da odluče jesu li time zadovoljni ili ne - kazao bje Waltmans.

Kaže da bi u Nizozemskoj zvonio alarm na uzbunu da ovoliki broj mladih ljudi napušta zemlju.

Očekujemo i nadamo se da će biti održani izbori

Navodi da je imao priliku da upozna Christiana Schmidta.

- Moj je dojam da je gospodin Schmidt vrlo predan svom poslu. On je neko ko svako pitanje detaljno analizira i razmatra kako on može imati ulogu u napretku. Institucija visokog predstavnika, prema našem mišljenju, još uvijek je itekako relevantna. To je proizašlo iz Dejtonskog mirovnog sporazuma. Stvari koje su tad dogovarane, ni to još nije ostvareno, tako da OHR itekako još ima ulogu i Nizozemska kao zemlja članica PIC-a podržava njegovu aktivnu ulogu."

Waltmans kaže da bi međunarodni partneri htjeli da vide bh. donosioce odluka da poduzmu prave odluke.

- Ali sve dok program koji sam spomenuo još ne bude ostvaren postoji mogućnost da gospodin Schmidt poduzme određene korake. On ima pravo da to uradi, to je dio vašeg sistema, dio vašeg Ustava - kazao je.

Na pitanje je li BiH talac političke i diplomatske igre SAD-a i Rusije, odgovara: 

- Ja to ne vidim tako. Živimo u jednoj globalnoj zajednici u kojoj neke zemlje imaju više utjecaja i više moći od nekih drugih. SAD, Rusija, Kina, to su primjeri tih vrlo uticajnih, moćnih zemalja. Tako da svaka zemlja, uključujući i Nizozemsku, BiH, će osjećati utjecaj moćnih zemalja. Ne bih rekao da je to neka talačka situacija.

- Zaista očekujemo i nadamo se da će biti održani izbori krajem godine, da vidimo kakav će biti ishod i da li će u godini pred nama i nakon toga biti mogućnosti da se provode promjene za kojima ljudi zaista čeznu - zaključio je ambasador Nizozemske u našoj zemlji.