ANALIZA NJEMAČKOG RADIJA

Deutsche Welle: Sankcije smekšale Dodika, slijedi li deeskalacija krize u BiH?

Dok se potpis američke administracije na nedavno uvedene sankcije nije pošteno ni osušio, od Milorada Dodika (SNSD), člana Predsjedništva BiH, stiže prijedlog za deblokadu institucija Bosne i Hercegovine

Milorad Dodik, Bakir Izetbegović i Kristijan Šmit. Avaz

Deutsche Welle

27.1.2022

Dok se potpis američke administracije na nedavno uvedene sankcije nije pošteno ni osušio, od Milorada Dodika (SNSD), člana Predsjedništva BiH, stiže prijedlog za deblokadu institucija Bosne i Hercegovine, nakon više od šest mjeseci, piše "Deutsche Welle".

Dodik predlaže zakon kojim bi se spriječila zloupotreba ranije nametnutog Inzkovog zakona o zabrani negiranja genocida. U novom zakonu, prema njegovom prijedlogu, tretirala bi se zabrana nazivanja genocidnim bilo kojeg subjekta u BiH ili nacionalne skupine, za što bi bila predviđena kazna zatvora.

Pet godina zatvora

- Predložit ćemo zakon u kojem će se tražiti da se kazni svatko tko određeni kolektivitet, odnosno BiH, Republiku Srpsku, Federaciju BiH, Brčko ili kantone, nazove genocidnim i da se zaprijeti kaznom zatvora od pet godina - rekao Dodik, navodeći da bi se istom kaznom od pet godina zatvora kažnjavalo i etiketiranje bio koje nacionalne skupine u BiH. Ako zakon bude usvojen, Dodik poručuje da se vraća u institucije i deblokira rad svih razina vlasti, podsjeća "Deutsche Welle".

Zanimljivo, nije trebalo dugo čekati na odgovor iz SDA, čiji je prvi čovjek Bakir Izetbegović, upoznat kaže sa pokušajima Milorada Dodika da se SNSD vrati u Parlament i Vijeće ministara, što treba podržati.

- Mi nikada nismo jedan narod, srpski, nazivali genocidnim. Niti smo Republiku Srpsku zvali tako. Prihvatili smo je u Daytonu 1995., ali znamo šta je prethodilo. Desio se genocid i u njega je bila involvirana vojna i politička struktura koja će uspostaviti RS. Ali nemamo namjeru vrijeđati entitete i narode. Tako da ovo jest jedan izlaz - rekao je Izetbegović, neposredno nakon sastanka u Delegaciji EU-a u Sarajevu o izmjenama Izbornog zakona BiH.

Potreban bilo kakav dogovor

Izetbegovićeva podrška kao i Dodikov prijedlog, dolazi u trenutku prijetnje visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt) novim sankcijama, koje bi mogle biti proširene i na druge osobe osim Dodika.

Iz izvora bliskih "evropsko- američkoj” delegaciji, koja je na čelu izborne reforme u BiH zadnjih mjeseci, novi prijedlog zakona o deblokadi uokviren je upravo uz podršku stranaca.

- Cilj je da se sada već izvjesni fijasko pregovora u vezi s Izbornim zakonom amortizira bilo kakvim dogovorom, a deblokada institucija u ovom trenutku je najbolje rješenje - kaže izvor "DW-a".

Ako zakon prihvate sve strane u BiH, to će za vlast u RS biti kompromis za ranije nametnut zakon o zabrani negiranja genocida, s kojim neće biti moguće povlačiti paralelu u RS. Ipak, za detalje prijedloga ne zna oporba u Banjoj Luci, kojoj je sada ovo odličan primjer za dokazivanje suradnje političke osovine SNSD-SDA-HDZ BiH.

Političke osovine u oba entiteta

- Imamo zaključke Narodne skupštine koje treba poštovati. Očekujemo da u narednih nekoliko dana vidimo kakav je to prijedlog, neka vrsta političkog dogovora, koji očigledno postoji između vladajuće koalicije SNSD- SDA-HDZ BiH - rekao je Branislav Borenović (PDP).

Sjednica Narodne skupštine trebala bi se održati početkom veljače, odmah nakon posljednje runde pregovora o izmjeni Izbornog zakona BiH, oko kojeg još nema dogovora između SDA i HDZ-a BiH. 

Međutim, ukoliko ne bude dogovora, nema nikakvih zakonskih prepreka da se opći izbori održe u listopadu, što strankama na vlasti u Federaciji BiH u praksi ne znači mnogo, s obzirom da su vlast osvojili 2014., a da su u tehničkom mandatu zadnje četiri godine.

A u Berlinu je na kraju izvješća Evropskom odboru Bundestaga (podnesenog 26.1.) Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH, najavio da će u petak (28.1.) u Sarajevu predstaviti svoj plan za rješenje ključnih kriza koje potresaju Bosnu i Hercegovinu, piše "Deutsche Welle".

Video
Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.