Milioni eura od ilegalnih finansijskih tokova svake godine putuju kroz BiH, Crnu Goru i Srbiju, navodi se u novom izvještaju Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala. 

Finansijski sistem

U izvještaju se otkrivaju glavni pokretači, aktuelni trendovi ilegalnih finansijskih tokova u tri susjedne države, detaljne informacije o načinima prenošenja nezakonito zarađenog novca kriminalcima širom svijeta i analizira koliko vlade ovih država suzbijaju ovaj oblik kriminala.

- Veći dio novca cirkulira kroz finansijski sistem. Kriminalno podzemlje pomjera svoj novac kroz svijet finansija, kako u regionu tako i kroz offshore - kazao je Robin Kartvrajt (Cartwright), jedan od autora izvještaja.

Korupcija, utaja poreza i organizirani kriminal, kroz trgovinu drogom, duhanom i falsificiranom robom te krijumčarenje migranata žarišta su ilegalnih tokova novca na zapadnom Balkanu. Novac se pere kroz imovinske transakcije i trgovinu, na meti „perača novca“ su mikrokreditne organizacije i kriptovalute, a zabilježeno je i prekogranično krijumčarenje gotovine.

- Tržište krijumčarenja migranata u 2020. godini procijenjeno je na oko 8,5 do 10,5 miliona eura samo u Bosni i Hercegovini - kaže Anesa Agović, koordinatorica Globalne inicijative za Bosnu i Hercegovinu.

Prihodi od korupcije, utaje poreza i organiziranog kriminala, koji se peru u lokalnim ekonomijama BiH, Crne Gore i Srbije, procjenjuju se na 2-5 posto godišnjeg BDP-a svake zemlje, što ukupno iznosi između 1,5 do 3,75 milijardi eura.

Nije istražen

Međutim, zbog nedostatka svih podataka tokom istraživanja ovi iznosi smatraju se značajno potcijenjenima. Smatra se da većina tog novca ide u građevinarstvo, nekretnine, turizam i kockanje.

U izvještaju se navodi da državne institucije u BiH, Crnoj Gori i Srbiji imaju „ograničenu svijest i sposobnost da adekvatno odgovore na ilegalne tokove novca“ i da ovaj problem nije dobro shvaćen i dovoljno istražen.

Trgovina duhanom

Kroz utaju poreza pri ilegalnoj trgovini duhanom zapadni Balkan je uskraćen za 200 miliona eura godišnje, a plaćanje poreza na dohodak se izbjegava plaćanjem radnika u gotovini. U izvještaju se navodi da je u BiH skoro 30 posto radne snage neformalno zaposleno. Osim toga, autori izvještaja upozoravaju da su milijarde eura uvoza ranjive na lažno fakturiranje diljem zapadnog Balkana.