Crno tržište duhanskih proizvoda, koje je u BiH po vrijednosti premašilo legalno tržište, a po čemu je BiH zemlja slučaj u cijeloj Evropi, motiviralo je ekonomiste iz dva bh. udruženja „Liberalni forum“ i Udruženje ekonomista RS SWOT da predlože konkretna rješenja za ovaj izuzetan problem s kojim se suočavaju bh. privreda i društvo.

Pojačani rad državnih agencija (SIPA, Granična Policija, UIO i entitetske inspekcije) se konačno vidi, a rezultat toga je veliko povećanje vrijednosti zaplijenjenog duhana i nelegalnih cigareta. Tako je, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u 2019. godini vrijednost zaplijenjenog duhana i duhanskih proizvoda bila viša od 1,2 miliona KM, u 2020. je taj iznos udvostručen te iznosi skoro 2,5 miliona KM.

Najviši rast ostvaren je u prošloj godini, kada je vrijednost oduzetog duhana i duhanskih proizvoda s ilegalnog tržišta bila više od 5,3 miliona KM. Međutim, to nije dovoljno ukoliko se aktivno u proces izmjene akcizne politike aktivno ne uključe donosioci odluka i konačno stanu ukraj ovoj problematici koja godinama urušava bh. tržište.

Krijumčarske grupe

Naime, zbog crnog tržišta duhanskih proizvoda svake godine državni budžet gubi gotovo milijardu KM, a legalna industrija, od duhanske do maloprodaje, gubi dodatne stotine miliona KM. Koristi, pritom, imaju samo krijumčarske grupe.

Ujedinjeni ekonomisti iz RS i Federacije BiH vide rješenje u akciznoj politici. Zbog toga su izradili „Policy Paper“, odnosno preporuke izmjene javnih politika pod nazivom „Akcizna politika na duhan i duhanske proizvode u Bosni i Hercegovini - trenutno stanje i perspektive“.

Ova analiza bavi se postojećom akciznom politikom na duhan i duhanske proizvode u BiH, uz nuđenje potencijalnih rješenja za njene negativne aspekte. U analizi su korišteni dostupni sekundarni izvori podataka, na bazi kojih je provedena makroekonomska analiza. Identificirane su i predstavljene određene preporuke i politike s ciljem unapređenja ove oblasti.

Ideja dokumenta je sa svim ključnim učesnicima u procesu, kreatorima politika, donosiocima odluka i predstavnicima medija otvoriti dijalog o problematici i dokidanju aktuelne akcizne politike koja je dovela do rekordnog razvoja crnog tržišta. Preporuke za izmjene javnih politika domaći ekonomisti predstavili su krajem prošle godine u Sarajevu, jučer u Mostaru, a u Banjoj Luci će se prezentacija održati 2. februara ove godine.

Prema riječima ekonomiste Admira Čavalića, rješenje podrazumijeva proaktivno modeliranje akcizne politike, a s ciljem formalizacije tržišta. Posebno sada, usljed općeg poskupljenja proizvoda/usluga, imamo izražen problem neadekvatne akcizne politike u našoj zemlji. Potrebno je, dodaje, definirati jasnu namjenu sredstava prikupljenih po ovom osnovu, preferencijalno ka zdravstvu, i prilagoditi visinu akciza spram životnog standarda naših građana.

- Je li krajnje vrijeme za akciju donosilaca odluka? Jeste, upravo sada, u jeku COVID-19 pandemije, kada rastu cijene finalnih proizvoda i usluga, odnosno kupovna moć građana pada. Posljedično, otvara se nova mogućnost širenja neformalnog sektora. Vlast treba uskladiti vlastite politike spram objektivnih ekonomskih okolnosti. To bi u kratkom roku vodilo ka smanjenju crnog tržišta cigareta. Posmatrano iz pozicije budžeta, ovo znači na stotine miliona KM dodatnih prihoda koji se mogu iskoristiti u zdravstvene svrhe - rekao je Čavalić.

Nema opravdanja

Predsjednik Udruženja „Liberalni forum“ Danijal Hadžović kaže kako trenutni nivo akciza nema nikakvo racionalno opravdanje te da donosi samo štetne efekte bez ijednog pozitivnog.

- Kada imate rezultat da vam se broj pušača ne smanjuje, da istovremeno raste kriminal zbog rasta crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda, gdje su građani zbog visokih cijena primorani konzumirati robu upitnog kvaliteta i sastava, te da na kraju ispašta i državni budžet i budžet za zdravstvo zbog naglog pada prihoda od legalne predaje, recite mi, ko od toga može imati koristi, osim švercera i organiziranog kriminala. Smanjenje akciza koje ga potiču i objava rata švercu su jedino razumno rješenje - navodi Hadžović.

Kada je riječ o nastavljanju prezentacije „Policy Papera“ svim učesnicima u procesu, Čavalić je istakao da i dalje nastavljaju s ovim aktivnostima te da će se aktivno zalagati za promjenu akcizne politike u državnim institucijama.

Pregled stanja

-  U prvih sedam mjeseci zapljene su pet puta veće u odnosu na isti period prošle godine. Rezultat je vidljiv - pad legalnog tržišta je zaustavljen, ali crno tržište je još najveće u Evropi.

-  BiH ima previsok nivo poreznog opterećenja na duhan, ako se posmatra procentualni omjer poreza u maloprodajnoj cijeni. Opterećenje je sada oko 90 posto, što znači da od maloprodajne cijene kutije cigareta na legalnom tržištu 90 posto tog iznosa ide državi, a ostatak distributerima, trgovcima i proizvođačima. Drugim riječima, ako je cijena kutije cigareta 5 KM, država sebi uzme 4,50 KM.

-  Visok nivo poreznog opterećenja zbog akciza doveo je do velikog pada legalnog tržišta i porasta ilegalnog, i to zbog velike razlike u cijeni između ova dva tržišta.  Također, zbog akcizne politike cijene cigareta su znatno više od kupovne moći većine građana, što ih je primoralo da ove proizvode kupuju na sve više rastućem crnom tržištu.

Šta bi se moglo uraditi

- Izgraditi 30 novih kilometara autoputa, kompletna dionica Mostar sjever – Mostar jug na Koridoru 5C;

- Svakom penzioneru isplatiti još jednu minimalnu penziju;

- Obnoviti svih 5 kliničkih centara i 21 bolnicu u BiH, što je u trenutku pandemije od presudnog značaja;

- Mjesečno isplatiti 1.600 KM porodiljske naknade svim majkama u prvoj godini dana porodiljskog odsustva;

- Pokriti skoro 100 posto ukupnog godišnjeg troška vanjskog duga BiH;

- Osloboditi 63 posto ukupnog iznosa potrebnog za funkcioniranje svih institucija BiH.