Lider bosanskih Srba Milorad Dodik urla na sav glas secesionističku retoriku. Nacionalistički nemiri su se upravo proširili širom zemlje, piše Una Hajdari za "Politico".
I, još jednom, EU je izrazila ogorčenje, ali je odustala od konkretnog odgovora. To je obrazac koji se odigrao posljednjih godina dok se Bosna suočava sa rastućim prijetnjama mirovnim sporazumima iz 1995. godine koji su okončali razorni rat i uspostavili sporazum o podjeli vlasti između tri glavne bosanske etničke grupe: Bošnjaka, Srba i Hrvata, navodi Hajdari.
- Te prijetnje su se ubrzale u posljednjih nekoliko mjeseci. Dodik, član predsjedničkog tijela koje upravlja Bosnom — još jednom podstiče nacionalističko raspoloženje, poduzimajući niz poteza u cilju osiguravanja veća prava za većinsko srpski entitet RS. To je kampanja koju su mnogi uporedili sa pokušajem secesije. Ranije ovog mjeseca, bosanski Srbi izašli su na ulice kako bi proslavili dan RS, zabranjeni praznik kojim se obilježava stvaranje odvojene srpske paradržave 1992. godine, preteča etničkog čišćenja koje je ubrzo zahvatilo zemlju tokom rata u Bosni, piše Hajdari za "Politico".
Dok je Dodik proveo dan mašući obožavajućim masama, nacionalistički nemiri izbili su u desetak gradova širom RS. Pristalice su pjevale nacionalističke i islamofobične pjesme. Oni su nosili srpsku trobojnu zastavu uz transparente posvećene Ratku Mladiću, generalu bosanskih Srba osuđenom za genocid. Ostatak zemlje je bio uplašen, dodaje ona.
EU je izrazila vlastitu zabrinutost, oštro osudivši današnju retoriku i zaprijetivši da će razmotriti sankcije ili revidirati svoju regionalnu pomoć ako se situacija pogorša. Ipak, ako su historija i trenutna politička dinamika bloka vodiči, kontinuirano praćenje moglo bi biti rijetko. Članice EU čak nisu jedinstvene u suprotstavljanju Dodikovoj politici, uz podršku Mađarske.
I, kažu regionalni eksperti, blok ima tendenciju da skoči padobranom tokom krize, da bi se brzo povukao nakon prihvatanja manjih ustupaka lokalnih lidera, ističe Hajdari.
- Veliki problem je što bosanski međunarodni posmatrači imaju vrlo kratak raspon pažnje - rekao je Florian Bieber, profesor politike jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Grazu, te dodaje:
- Kada je kriza, oni to vide kao priliku da se nešto uradi. A da bi se to obavilo što je brže moguće, zaobilaze sve institucije i razgovaraju s etničkim liderima izvan institucionalnog okvira.
Ovo nije prvi put da Dodik preduzima korake ka povlačenju RS iz Bosne. On je 2016. godine počeo glasno podržavati referendum o nezavisnosti entiteta, iako je ta praksa bila nezakonita prema mirovnom sporazumu iz 1995., poznatom kao Dejtonski sporazum. Specijalni predstavnik EU u Bosni u to vrijeme, Lars-Gunar Vigemark (Gunnar Wigemark), otišao je u Banja Luku, administrativni centar entiteta, kako bi razgovarao s liderima bosanskih Srba u, kako je viđeno, pokušaju da se situacija ublaži.
Većina ljudi je očekivala da će Vigemark izvršiti pritisak na Dodika da odustane. Ipak, ambasador EU se pojavio rekavši da je upravo imao "otvorene i korisne razgovore" sa Dodikom o bosanskoj aplikaciji za članstvo u EU. Također je otvorio nedavno renoviran dio gradske tvrđave Kastel finansiran od strane EU, uz pjesnički duh o tome da Banja Luka postaje turističko središte.
Dok je Dodik na kraju povukao pitanje nezavisnosti, prošao je poseban referendum o zvaničnom stvaranju dana RS – događaja koji je upravo proslavio. Nevjerovatnih 99,8 posto ljudi glasalo je za. Bieber je rekao da incident odražava tipičnu dinamiku između međunarodnih grupa i bosanskih moćnika: lokalni politički lideri obećavaju tek toliko da EU skinu s leđa, a zatim sabotiraju sporazum "kada EU trepne ili pogleda negdje drugdje". Rezultat?
- To je konstantan fenomen da piromani djeluju kao vatrogasci - poručio je Bieber.
Izgovor koji se često čuje u Briselu je da je bosanski sistem previše komplikovan, da je politička scena previše zamršena i da su njeni politički lideri, od kojih je većina uspostavila političke karijere nakon što su bili uključeni u rat, previše ukorijenjeni.
- Ovo nije strana zemlja koja se odjednom pojavila na radaru - istakao je Bieber, te poručio kako je bilo mnogo prilika da se shvati šta se dešava, a to je isti politički sistem već 26 godina i u velikoj mjeri isti političari.
Sada Dodik ponovo lupa u prsa i vuče poteze koji bi mogli razotkriti Dejtonski sporazum. U decembru je Narodna skupština RS glasala za odredbe kojima bi se entitet mogao isključiti iz nacionalnih institucija kao što su poreska uprava, pravosuđe i oružane snage.
Mjere će stupiti na snagu u roku od šest mjeseci koji je potreban za izradu novih zakona i eventualnu promjenu ustava entiteta. Ako Dodik uspije u potpunosti izvući bosanske Srbe iz institucija na državnom nivou, raspao bi se cijeli sistem.
- U posljednjih nekoliko mjeseci Dodikovo ponašanje je od političke retorike prešlo u konkretne akcije - rekao je Ćamil Duraković, političar koji je nekada bio načelnik Srebrenice, gdje je vojska bosanskih Srba 1995. godine poklala hiljade Bošnjaka za svoje muslimane, navodi se u tekstu "Politica".
Glavna osoba u državi koja ima zadatak da riješi krizu nije Bosanac. Poslijeratni razvoj zemlje prati visoki predstavnik, sličan guverneru, koji djeluje kao mirovni izaslanik i ima moć da smijeni političare i donese zakone kojima se zaobilaze institucije zemlje. I ova uloga je bila dio mirovnog sporazuma.
Kristijan Šmit (Christian Schmidt), bivši njemački političar desnog centra, postao je visoki predstavnik u avgustu i suočio se s krizom od svog prvog dana na poslu.
- Nije se očekivalo da će ovo biti mirno vrijeme - izjavio je Šmit za "Politico", koji smatra da je njegov glavni cilj povećati interes Evrope za rješavanje problema u BiH.
- Međunarodna zajednica treba još jednom malo više brinuti o zapadnom Balkanu, a posebno o Bosni i Hercegovini. Mora biti više posvećenosti i političkih ulaganja da se ova kriza završi i da se ne dozvoli opasnost od rata, kao prije 30 godina - poručio je Šmit.
Trenutna kriza seže do sredine prošle godine, kada je Šmitov prethodnik, austrijski političar Valentin Incko (Inzko), iskoristio svoja ovlaštenja visokog predstavnika da donese zakon o zabrani negiranja genocida. Zakon je uključivao i kaznu za one koji veličaju ratne zločince. Taj potez uslijedio je nakon što su se bosanske institucije više od dvije decenije borile da donesu takav zakon.
Srpski lideri, uključujući Dodika, više puta su poricali da je Srebrenica genocid, uprkos tome što je takvim proglašavan u nekoliko presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, i slavili su ratne zločince koji su ga počinili.
Dodik koristi ova poricanja i svoju borbu protiv zakona o genocidu kao sredstvo da tvrdi da štiti bosanske Srbe od toga da se događaji trajno urezuju u njihovo naslijeđe. I, kao i mnogi nacionalistički lideri u regionu, Dodik zastupa ideju da optuživanje pojedinaca ili grupe za genocid znači optuživanje cijelog naroda za isti zločin.
- Zakon je korišten za politička sredstva, iako sve zemlje članice EU imaju slično zakonodavstvo - kazao je Šmit.
Šmit je insistirao da će opozvati zakon ako Parlamentarna skupština BiH donese svoj, “prateći međunarodne i evropske standarde". Hajdari za "Politico" navodi kako Šmit ima jedinstvenu moć u Evropi da smijeni Dodika s funkcije ukoliko on predstavlja jasnu prijetnju miru u zemlji.
- Rekao bih da sam u situaciji fleksibilnog odgovora. Znam koji alati su mi na raspolaganju i znam da nisu demokratski u suštini, već služe kao oblik primirja - kazao je Šmit, koji želi da EU bude glavni igrač u BiH.
- Dok su mnoge zemlje EU redovno opominjale Dodika, mađarski premijer Viktor Orban je glasno podržavao njegove postupke, te izjavio krajem decembra da bi za Evropu bio sigurnosni problem da integriše "državu sa 2 miliona muslimana" - podsjetila je Hajdari, a spomenula je i paket pomoći od 100 miliona eura koji je Orban obećao Dodiku i RS.
U međuvremenu ako Dodik istraje na svojim ciljevima, postoji rizik da entitetska linija koja dijeli RS od Federacije Bosne i Hercegovine, postane veoma stvarna granica, ističe Hajdari.
Samojko Berjan, vlasnik je lokala koji se nalazi na liniji između dva entiteta u Sarajevu, rekao je za Politico da “linija nije granica” te da se ljudi slobodno kreću iz jednog entiteta u drugi. Prema njegovim riječima, ono što političari rade uplašilo je prosječne ljude, te da on ne zna nijednu osobu koja bi željela da ratuje.
- Bošnjaci, Srbi i Hrvati – svi dolaze u moj lokal i svi se družimo - rekao je Berjan za "Politico".
