Američki pregovarač Metju Palmer (Matthew) nagovijestio je povratak u Sarajevo sa svojom saradnicom i predstavnicom Evropske unije Angelinom Ajhorst (Eichhorst) radi nastavka pregovora o promjeni Izbornog zakona.
ANALIZA
Upravo bi strah, uz pritisak SAD, EU, ali i susjedne Hrvatske, mogao navesti Čovića i Izetbegovića da se u vezi s pitanjem izborne reforme nađu na sredini puta
Palmer i Ajhorst: Vraćaju se u BiH. Agencije
Američki pregovarač Metju Palmer (Matthew) nagovijestio je povratak u Sarajevo sa svojom saradnicom i predstavnicom Evropske unije Angelinom Ajhorst (Eichhorst) radi nastavka pregovora o promjeni Izbornog zakona.
Ova najava dolazi nedugo nakon što se predsjednik SDA Bakir Izetbegović u Zagrebu susreo s premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem. Izetbegović je nakon ovog sastanka kazao kako vjeruje da postoji prostor za dogovor o izmjenama Izbornog zakona u BiH.
Podsjetimo, ranije u decembru Palmer i Ajhorst su otkazali pregovore do daljnjeg. Mnogi su na osnovu toga zaključili da su pregovori propali.
Ipak, posljednje najave pokazuju da SAD i EU od promjene Izbornog zakona u BiH ipak ne odustaju.
Također, sankcije SAD stvorile su poprilično drugačije okolnosti na terenu. Udar Dodika na državu, u trenucima kada su počeli pregovori o promjeni Izbornog zakona, uveliko je zagorčao život Čoviću, s obzirom na da je probosanskim strankama dao argument za tvrdnju da u takvim uvjetima nema smisla razgovarati o Izbornom zakonu.
Osim toga, Čovićevo savezništvo i čvrsto držanje uz Dodika dolazi na veliko iskušenje nakon što su lideru SNSD-a uvedene sankcije SAD. Simptomatično je da se Čović po pitanju uvođenja sankcija Dodiku ne oglašava.
I činjenica da o promjeni Izbornog zakona Izetbegović pregovora s hrvatskim premijerom Plenkovićem je prilično znakovita. Naime, Plenković se već pokazao kao proevropski političar koji doprinosi miru i stabilnosti u regionu te s kojim se može očekivati postizanje racionalnog rješenja.
Čoviću se, ukratko, smanjio manevarski prostor. Sankcije koje su uvedene Dodiku ostavljaju mu dovoljno razloga za strah da bi istu sudbinu i sam mogao doživjeti.
Isti strah ima i Izetbegović, za kojeg se već špekuliralo da bi se mogao naći na američkoj listi sankcija.
Tako bi upravo strah, uz pritisak SAD, EU, ali i susjedne Hrvatske, mogao navesti Čovića i Izetbegovića da se u vezi s pitanjem izborne reforme nađu na sredini puta koji su preferirali SAD i EU.
Sada postaje prilično jasno da SAD situaciju u BiH žele urediti u paketu te da udaraju na više frontova. Obračun s korupcijom dolazi u paketu sa sankcijama i izbornom reformom u našoj zemlji. S te strane, sve manje se čine vjerovatnom nada pojedinih probosanskih stranaka da će problem Izbornog zakona uspjeti zaobići ili da je on potpuno neusaglašen s drugim američkim mjerama. Drugim riječima, treba sjesti za sto.