Američke sankcije koje su prošle sedmice uvedene Miloradu Dodiku naglasile su promjenjivo mišljenje o lideru bosanskih Srba u zapadnim prijestolnicama — i ponovnu prijetnju etničkih tenzija na Balkanu, piše Financial Times u tekstu pod naslovom "Lider bosanskih Srba prkosi sankcijama dok tenzije rastu".

Dodik je prvi put izabran za lidera bosanskih Srba prije više od dvije decenije, nakon mirovnog sporazuma koji je okončao najsmrtonosniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata. Na zapadu su ga smatrali figurom koja je sposobna pomoći da se Bosna — podijeljena između entiteta pod kontrolom Srba i drugog u kojem dominiraju Hrvati i Bošnjaci — pomakne dalje od svog sektaštva.

Ali sve više nacionalistički političar je Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. prikazao kao sredstvo zapadnih interesa. On je bojkotirao bosanske institucije od jula i želi da prekine saradnju bosanskih Srba u pitanjima kao što su odbrana, porezi i pravosuđe. Perspektiva onoga što bi u stvari bila kvazi-secesija izazvala je međunarodna upozorenja o riziku od obnove etničkog nasilja.

Odgovorio je prkosno

Prošle sedmice, Vašington je krenuo u zamrzavanje imovine povezane s Dodikom u SAD zbog navodnih “destabilizirajućih i koruptivnih aktivnosti” koje ugrožavaju bosanski mirovni proces. Ove sedmice, EU je zaprijetila da će slijediti njihov primjer svojim kaznenim mjerama, osuđujući "zapaljivu retoriku" na kontroverznim proslavama održanim u regionu u kojem dominiraju Srbi 9. januara.

Dodik, koji se približio vladarima, uključujući Vladimira Putina, predsjednika Rusije, odgovorio je prkosno.

- Ako misle da će me disciplinovati, grdno se varaju - rekao je on za državnu televiziju RTRS nakon američkih sankcija. “

- Čak imam i novi motiv da se borim za prava koja nam se otimaju već 26 godina.

Dejtonski sporazum podijelio je Bosnu na autonomnu Republiku Srpsku i Federaciju, u kojima dominiraju Hrvati i Bošnjaci, a njih dvoje povezuje slaba centralna vlada. Srbi čine oko 1,3 miliona od 3,3 miliona stanovnika Bosne. Međunarodni nadzor je sprječavao nasilje decenijama, ali je vremenom ta konstrukcija ojačala etničke podjele koje iskorištavaju lideri poput Dodika, kažu analitičari.

Dodikove prijetnje su stigle i nakon što je Valentin Inzko, međunarodni visoki predstavnik u BiH, u julu, neposredno prije odlaska s funkcije, uveo zabranu negiranja genocida. Ured visokog predstavnika stvoren je Dejtonskim sporazumom kako bi pomogao u održavanju mira i razvoju demokratskih institucija.

Kontrola za Dodika

Haris Silajdžić, bivši bosanskohercegovački premijer i predsjednik, koji je pomogao u sklapanju sporazuma, smatra da Dodik želi da Republika Srpska otme državnu zemlju i imovinu iz kontrole državne vlasti.

- Oni žele... da dobijemo resurse Bosne i Hercegovine - rekao je Silajdžić. 

On i drugi političari i analitičari rekli su da bi to zapravo značilo kontrolu za Dodika.

Valery Perry, viša saradnica Vijeća za politiku demokratizacije sa sjedištem u Sarajevu, rekla je da postoji ozbiljan rizik od korupcije.

- Zabrinjavajuće je što se međunarodna zajednica nije više suprotstavila tome - rekla je ona.

Dodik nije odgovorio na upite za komentar.

Majda Ruge, viši stručni saradnik u Evropskom vijeću za vanjske odnose, nazvala je Dodikov potez secesije "očajničkom eskalacijom", dodajući da bi samo odvajanje oporezivanja koštalo Republiku Srpsku 360 miliona dolara godišnje izgubljenih budžetskih prihoda, u poređenju sa bruto domaćim proizvodom 7 milijardi dolara.

Izbori u Bosni su u oktobru. Opozicija u Republici Srpskoj kaže da njeni dobici ohrabruju Dodika da se bori oko pitanja kao što je identitet.

- Dodik je dobar blefer - rekao je Branislav Borenović, predsjednik opozicione stranke PDP. 

- On pokušava da krizu zadrži na dnevnom redu. To je jedini način da ostane na vlasti. On nema prave odgovore na izazove ekonomije, pandemije, korupcije, emigracije, vladavine prava.

"Bio prozapadni, sada ismijava zapad"

Borenović je također rekao da je zabrana negiranja genocida pomogla Dodiku.

- Kada je Inzko nametnuo ovaj zakon, dao je [Dodikovoj stranci] novo gorivo, krizu - i oni će to koristiti dok god mogu, do izbora ako je moguće - rekao je.

Inzko je rekao da je pokušao učiniti pravu stvar, nazvavši Dodika “čovjekom bez karaktera” koji “pokušava uništiti Bosnu i Hercegovinu”.

Dodik je, rekao je Inzko, “bio prozapadni, sada ismijava zapad. Jednom je rekao [ratni vođa bosanskih Srba i osuđeni ratni zločinac Radovan] da je Karadžić ratni zločinac i da je morao biti isporučen u Hag, a sada ga veliča”.

Dodikove prijetnje secesijom dolaze u trenutku kada se Zapad bori za uticaj na Balkanu sa Rusijom i Kinom. Dodik je od 2006. godine ojačao odnose sa Putinom, čiji je glavni strateški cilj u regionu blokiranje daljeg širenja EU i NATO-a.

Dodik je posjetio ruskog lidera u decembru i rekao da je Putin uvjerio svoju podršku protiv “liberalnog zapada”.

Međutim, Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, distancirao se od Dodika iako je njegov vlastiti srpski nacionalizam izazvao kritike sa zapada.

- Međunarodna zajednica je napravila hiljade grešaka u Bosni - rekao je Vučić za "Financial Times" u nedavnom intervjuu u Beogradu. 

- Oduzimanje nadležnosti i ovlaštenja iz Republike Srpske, a ne slušanje naroda... Ali morate biti 100 posto strogi u poštivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i bosanskog ustava.

Izvori u Bosni i zapadne diplomate kažu da, iako potezi SAD-a mogu najaviti strožije sankcije, zapad također drži otvorena vrata za razgovore sa liderom bosanskih Srba. 

- To je jedan od razloga zašto nismo bili toliko eskalacijski koliko ljudi žele da budemo - rekao je visoki zvaničnik američkog State Departmenta.

Ruge iz ECFR-a rekla je da je optimistična da bi jedinstven odgovor Zapada mogao natjerati Dodika da promijeni kurs ka secesiji.

- To se može spriječiti", rekla je, ako se sve važne zapadne prijestolnice dođu na istu stranu.