Neki bosanski Srbi izražavaju zabrinutost zbog separatističkih poteza političkog lidera Milorada Dodika, plašeći se ponovnog haosa, pa čak i sukoba, dok se bore samo da spoje kraj s krajem u zemlji koja još uvijek ima ožiljke od rata iz 1990-ih, piše Reuters. 

Zabrinutost oko Dodikovih koraka da blokira rad bosanske centralne vlade i napusti njene institucije pojavila se u nizu Reutersovih intervjua sa stanovnicima Pala, nekadašnjeg središta srpskih separatističkih snaga u ratu 1992-95, a sada glavnog grada poslijeratnog autonomnog srpskog regiona Bosne i Hercegovine.

Još uvijek praćena etničkim podjelama, Bosna je u grčevima svoje najveće političke krize od kraja rata dok nacionalista Dodik nastoji ukloniti Srpsku Republiku iz bosanskih oružanih snaga, pravosuđa i poreskog sistema.

Mnogi Paljani imaju posao u obližnjem Sarajevu

U RS-u ne postoje pouzdana istraživanja javnog mnjenja o ovom pitanju, a Srbi zaposleni u velikom javnom sektoru koji kontroliše Dodikova stranka odbili su da komentarišu njegovu agendu iz straha da će ostati bez posla.

Stoga je teško procijeniti stepen separatističkog raspoloženja u cijeloj RS. U razgovoru za Reuters, međutim, Paljani koji su radili u privatnom sektoru ili su u penziji izrazili su zgroženost zbog onoga što vide kao recept za nesreću u Dodikovim postupcima.

- To bi bila potpuna katastrofa - rekao je Radomir Skobo, tehničar za grijanje u tržnom centru Pale, upitan o mogućem otcjepljenju RS. "Bila bi još veća bijeda. Koliko bi ljudi ostalo bez posla?"

Mnogi Paljani imaju posao u obližnjem Sarajevu, glavnom gradu BiH i bazi drugog autonomnog entiteta zemlje, Bošnjačko-hrvatske Federacije. Tokom rata 1990-ih, Sarajevo je granatirano od strane opsadnih nacionalističkih srpskih snaga ukopanih u okolno brdo gdje se nalaze Pale.

- Mnogi od nas rade u Sarajevu pa mislim da ne možemo živjeti odvojeno...Mislim da je nemoguće, ne možemo živjeti sami - rekla je Koviljka Ninković, medicinski radnik za starije osobe.

Čovjek koji je prodavao vino iz svog automobila na Palama i rekao da se zove Miro rekao je da separatizam neće donijeti ništa običnim Srbima koji snose teret visoke nezaposlenosti, endemske korupcije na visokom nivou i lošeg upravljanja.

- Živimo jadno. Političari uzimaju koliko mogu, a mali ljudi ništa. (Secesija) nam neće biti od koristi. Dosta nam je svega. Samo nam treba mir da nastavimo i da ostanemo zdravi - rekao je Miro.

- (Odvajanje RS od Bosne) se ne može dogoditi dok tri naroda ne pristanu na to. Narod više nije raspoložen za rat, shvatio je da je to besmisleno - rekao je 85-godišnji penzioner Čedo Bojanović.

Nakon rata 1990-ih, koji je ubio 100.000 ljudi, Bosna je bila podijeljena na dva autonomna entiteta povezana slabom centralnom vladom koju su proširili međunarodni mirovni izaslanici kako bi podstakli funkcionalniju državu.

Dodik, srpski član tročlanog Predsjedništva Bosne, želi povući takve reforme i vratiti se Ustavu iz Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine prema kojem su sva ovlaštenja bila data u dva regiona osim fiskalne, monetarne i vanjske politike.

Dodik je u prošlomjesečnom intervjuu za Reuters negirao da je spreman žrtvovati mir u Bosni da bi postigao svoje ciljeve. On je ranije rekao da traži potpunu autonomiju RS unutar Bosne koja ne bi uticala na teritorijalni integritet zemlje.

Ali Bošnjaci optužuju Dodika da je ugrozio Dejtonski sporazum i pozivaju na međunarodne sankcije protiv njega. Hrvati kažu da je u pravu kada optužuje međunarodne mirovne nadzornike za prekoračenje svojih ovlasti, ističući tenzije čak i unutar Federacije.

"Dodik nas uvlači u opasnu kocku"

Sjedinjene Američke Države i Evropska unija upozorile su na raspad državnih institucija BiH, ali do sada nisu poduzele nikakve konkretne radnje da zaustave Dodika, ostavljajući opozicionim strankama da osporavaju njegovu agendu za otcjepljenje.

Mirko Šarović, šef najveće opozicione stranke, rekao je za Reuters: "Dodik nas uvlači u opasnu kocku koja nije potrebna ni RS ni Bosni - jednostrane poteze koji ugrožavaju mir i sigurnost u cijeloj zemlji."

Gordana Katana, politički analitičar iz reda bosanskih Srba, rekla je da je Dodik dobio podršku uglavnom od zaposlenih u javnom sektoru "i male grupe ekstremista". Ali ne vjeruje da ima široku podršku javnosti za "avanturu koja bi završila ratom".

Ona je rekla da Dodik više ne posjeduje dvotrećinsku većinu u srpskom parlamentu i da trenutno može donositi samo neobavezujuće deklaracije, a ne zakone koji podržavaju razdvajanje.